Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je u utorak da će vlada omogućiti plaćanja i financijske transakcije za rusku kompaniju NIS (Naftna industrija Srbije), koja je pod američkim sankcijama, sve do kraja tjedna, unatoč riziku od sekundarnih sankcija.
Privremena mjera ima za cilj pomoći NIS-u da isplati radnike i izvrši druge obveze nakon što je američko Ministarstvo financija u listopadu uvelo sankcije ovoj kompaniji. Sankcije su dio šireg paketa protiv ruskog energetskog sektora nakon invazije na Ukrajinu, a uslijedile su nakon niza izuzeća koja su vrijedila od siječnja.
NIS je priopćio da je započeo postupak gašenja svoje rafinerije, jedine u Srbiji, zbog nedostatka sirove nafte i američkih sankcija.
“Aktivnosti tijekom postupka gašenja organizirane su tako da omoguće ponovno pokretanje rafinerijskih postrojenja čim stigne informacija o dostupnosti sirove nafte,” navodi se u priopćenju.
Prošlog tjedna, NIS-ova rafinerija u Pančevu, nedaleko od Beograda, obustavila je proizvodnju i ušla u tzv. režim mirovanja koji prethodi potpunom gašenju.
Ruske kompanije Gazprom Neft i Gazprom, većinski vlasnici NIS-a, moraju se povući iz vlasničke strukture kompanije, koja se našla pod američkim sankcijama zbog ruskog vlasništva.
Srbija riskira sekundarne sankcije ukoliko njezine banke, uključujući središnju banku, nastave obavljati transakcije s NIS-om. Ipak, Vučić je rekao da će te transakcije biti omogućene do ponedjeljka.
“Dogovorili smo se, riskirajući u ime Srbije, omogućiti platne transakcije s NIS-om do kraja tjedna… kako bismo im omogućili da isplate radnike i izvrše dospjele obveze,” kazao je nakon sastanka s energetskim dužnosnicima. Gašenje rafinerije, čiji je godišnji kapacitet 4,8 milijuna tona, značajno bi pogodilo ekonomiju zemlje, budući da NIS, koji zapošljava oko 14.000 ljudi, doprinosi s oko 5% BDP-a i oko 10% proračunskih prihoda.
Srbija trenutno ima dovoljno kratkoročnih rezervi i većinu svojih potreba uvozi iz susjedne Mađarske.
Vučić je upozorio da će logistika, uključujući distribuciju goriva na benzinske postaje diljem zemlje, biti pod pritiskom zbog ograničenih kapaciteta skladištenja i pretovara.
Prošlog tjedna Vučić je izjavio da će Beograd dati Gazprom Neftu i Gazpromu rok od 50 dana da prodaju svoj udio u NIS-u, inače će država preuzeti upravljanje kompanijom i ponuditi otkup njihovog udjela.
Refleksija na BiH
Kriza koja je pogodila kompaniju NIS u Srbiji, izazvana američkim sankcijama i privremenim gašenjem rafinerije u Pančevu, mogla bi imati osjetne refleksije i na Bosnu i Hercegovinu (BiH), posebno zbog međusobno isprepletenih energetskih i trgovinskih tokova u regiji.
Ovisnost BiH o uvozu goriva čini je osjetljivom na svaki poremećaj u susjedstvu, pa bi dugotrajnije zastoje u Pančevu mogla pratiti povećana potražnja Srbije za alternativnim dobavljačima. To bi stvorilo dodatne pritiske na regionalna tržišta, što se u BiH najčešće manifestira kroz rast cijena, sporije isporuke i povećane troškove logistike.
Posebno osjetljiv segment odnosi se na Republiku Srpsku (RS), gdje je oslanjanje na Srbiju u energetskom smislu najizraženije. Eventualno pooštravanje američkog pristupa prema Srbiji zbog sekundarnih sankcija moglo bi se indirektno preliti i na RS, čime bi se pojačali politički pritisci i otežalo poslovanje tvrtkama koje se oslanjaju na nabavku derivata preko Srbije ili na suradnju s kompanijama povezanim s NIS-om.
U takvom ambijentu, banke u BiH bile bi znatno opreznije u transakcijama koje bi mogle biti interpretirane kao rizične, što bi dodatno usporilo protok robe i novca.
U slučaju dužeg prekida rada rafinerije Pančevo, BiH bi neminovno morala preusmjeriti veći dio uvoza prema Hrvatskoj, prvenstveno preko rafinerije u Rijeci i luke Ploče. To bi povećalo troškove transporta, posebno za distributere u unutrašnjosti zemlje i u RS-u, te bi moglo dovesti do kratkotrajnih poremećaja u opskrbi, osobito u razdobljima povećane potražnje.
Sveukupno gledano, kriza NIS-a u Srbiji nije izoliran događaj, već proces čije posljedice mogu prijeći granice i osjetno utjecati na tržište goriva, političku dinamiku i ekonomske tokove u Bosni i Hercegovini, piše The Forbes BiH.
