Vijeće ministara BiH u utorak je propustilo posljednju priliku da prije sjednice Europskog vijeća zakazane za 18. i 19. prosinca usvoji odluke koje bi mogle otvoriti put pristupnim pregovorima s EU-om. Ministri koje je postavio Milorad Dodik ponovo su odbili raspravu o dva ključna reformska zakona.
Na dnevnom redu sjednice koju je prošlog tjedna najavila predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto kao prve točke bili su nacrti zakona o Sudu BiH odnosno o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) kao i odluka o uspostavi ureda glavnog pregovarača no o tome nije bilo rasprave zbog ultimatuma ministra vanjske trgovine Staše Košarca i financija Srđana Amdižića.
Oni su, kao i dva puta ranije, prijetili obaranjem dnevnog reda ukoliko se o tim točkama bude raspravljalo pa u tom slučaju sjednica ne bi ni mogla biti održana.
Ovako je Krišto povukla prijedlog da se raspravlja o tri točke koje su trenutačno od ključnog značaja pa je Vijeće ministara razmatralo samo neke manje važne informacije i prijedloge sporazuma.
Vlasti RS-a traže da pregovarač bude iz SNSD-a
Vlasti RS-a koje još uvijek kontrolira bivši predsjednik tog entiteta Milorad Dodik nisu zadovoljne prijedlozima zakona koje je izradilo Ministarstvo pravde BiH na temelju preporuka Europske komisije. Istodobno traže da glavni pregovarač bude iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) što tri stranke koje čine bošnjačko-građanski blok u vladajućoj koaliciji podjednako odlučno odbijaju.
Davor Bunoza, ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine, istaknuo je da su u proteklih mjesec do dva više puta mijenjali zakonska rješenja.
U zadnjih mjesec dana dva, tri puta mijenjali smo taj zakon, prihvaćali komentare, razgovarali sa strukom i s Bruxellesom kako bismo došli do što kvalitetnijeg zakona, rekao je Bunoza.
Dodao je da, u situaciji kada ne postoji konsenzus na sjednici Vijeća ministara, postoje dvije mogućnosti: “Možemo blokirati Vijeće ministara ili možemo vidjeti na koji način da budemo konstruktivni i u parlamentu”.
Treći neuspjeh Vijeća ministara uoči europskog zasjedanja
Kako je iz Sarajeva izvijestio Ilko Barbarić, Vijeće ministara BiH ni nakon trećeg pokušaja u posljednjih nekoliko tjedana nije donijelo dva ključna, takozvana europska zakona. Riječ je o zakonu o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću te zakonskim rješenjima koja bi omogućila osnivanje potrebnih ureda, kao i imenovanje glavnog pregovarača i njegovih zamjenika.
Uoči zasjedanja Vijeća Europske unije, koje se u Bruxellesu održava u četvrtak, BiH tako dolazi bez ispunjenih zakonodavnih uvjeta. Prema ocjenama brojnih političkih analitičara, to bi moglo rezultirati negativnom procjenom napretka BiH na europskom putu.
Istodobno se, prema Barbarićevim riječima, na političkoj sceni već osjeća početak predizborne kampanje uoči izbora koji će se održati u listopadu iduće godine. Stranke zauzimaju pozicije i obraćaju se biračkom tijelu, što dodatno otežava postizanje političkog konsenzusa.
Posebnu pozornost posljednjih dana izazvala je najava kandidature Slavena Kovačevića, političara iz Sarajeva povezanog s Demokratskom frontom Željka Komšića, za člana Predsjedništva BiH. U dijelu hrvatske političke javnosti ta je najava protumačena kao mogućnost ponavljanja situacije u kojoj Hrvati ne bi sami birali svog člana Predsjedništva.
EU još jednom pozvala BiH da što prije promijeni izborni zakon
Europska unija još je jednom pozvala BiH da što prije promijeni izborni zakon. O proširenju je bilo riječi i na sastanku Vijeća za opće poslove u Bruxellesu. U zaključcima danskog predsjedništva se naglašava važnost poštovanja ugovora o sukcesiji bivše Jugoslavije i poziva BiH na provedbu ograničene ustavne i izborne reforme.
Zaključke Vijeće za opće poslove nije usvojilo zbog protivljenja Mađarske dijelu koji se odnosi na Ukrajinu, pa su doneseni kao zaključci predsjedništva uz potporu 26 država članica.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić istaknula je važnost dobrosusjedskih odnosa te naglasila da su dijelovi o Bosni i Hercegovini dodatno ojačani, osobito u pogledu jačanja integriteta izbornog procesa i provedbe odluka Ustavnog suda BiH uoči izbora 2026, piše HRT.
