Svecracionalni prosvjedi koji prkose iranskoj teokraciji preplavili su ulice glavnog grada i drugog po veličini grada u državi i u nedjelju, ušavši u treći tjedan trajanja. U nasilju povezanom s demonstracijama poginulo je najmanje 116 ljudi, navode aktivisti, piše Financial Times.
Uz potpuni prekid interneta u Iranu i presječene telefonske linije, procjena situacije iz inozemstva postala je iznimno teška. Prema podacima Agencije novinskih aktivista za ljudska prava (HRANA) sa sjedištem u SAD-u, broj poginulih raste, dok je oko 2.600 osoba pritvoreno.
U međuvremenu, predsjednik iranskog parlamenta upozorio je da će američka vojska i Izrael biti “legitimne mete” ako Amerika napadne Islamsku Republiku, kao što je zaprijetio predsjednik Donald Trump. Mohammad Bagher Qalibaf uputio je prijetnju dok su zastupnici u iranskom parlamentu uzvikivali: “Smrt Americi!”
Prijetnje iz parlamenta
Iranska državna televizija uživo je prenosila sjednicu parlamenta. Qalibaf, tvrdolinijaš i bivši predsjednički kandidat, održao je govor u kojem je pohvalio policiju i paravojnu Revolucionarnu gardu, napominjući da su “ostali čvrsti” tijekom prosvjeda.
“Narod Irana treba znati da ćemo se s onima koji su uhićeni obračunati na najstroži način i kazniti ih”, rekao je Qalibaf. Izravno je zaprijetio Izraelu (kojeg je nazvao “okupiranim teritorijem”) i američkoj vojsci, sugerirajući čak i mogućnost preventivnog udara: “U slučaju napada na Iran, i okupirani teritorij i svi američki vojni centri, baze i brodovi u regiji bit će naše legitimne mete.”
Ostaje nejasno koliko je Iran ozbiljan u ovim prijetnjama, osobito nakon što je njegova protuzračna obrana uništena tijekom dvanaestodnevnog rata s Izraelom u lipnju prošle godine. Svaka odluka o ratu počiva na 86-godišnjem vrhovnom vođi, ajatolahu Aliju Hameneiju.
Prosvjedi u Teheranu i Mašhadu
Videozapisi koji pristižu iz Irana, vjerojatno putem Starlink satelitskih odašiljača, prikazuju prosvjednike u teheranskoj četvrti Punak. U Mašhadu, drugom po veličini gradu i sjedištu svetišta Imama Reze, prosvjednici su se sukobili sa sigurnosnim snagama paleći kontejnere i blokirajući ceste. Prosvjedi u Mašhadu nose veliku simboličku težinu zbog vjerskog značaja tog grada za iransku teokraciju.
Vrhovni vođa Hamenei signalizirao je nadolazeći žestoki obračun. Iranski državni odvjetnik upozorio je u subotu da će se svatko tko sudjeluje u prosvjedima smatrati “neprijateljem Boga” (moharebeh), što je optužba koja nosi smrtnu kaznu.
Uloga prognanog princa
Prognani iranski prijestolonasljednik Reza Pahlavi pozvao je prosvjednike da nastave s demonstracijama i nose staru iransku zastavu s lavom i suncem (simbolom iz vremena šaha) kako bi “vratili javne prostore u svoje ruke”.
Prosvjedi su započeli 28. prosinca zbog kolapsa iranske valute, rijala, čiji je tečaj pao na preko 1,4 milijuna za 1 dolar. Ekonomija je pod snažnim pritiskom međunarodnih sankcija zbog nuklearnog programa, no prosvjedi su se brzo pretvorili u izravno osporavanje same islamske teokracije.
Američka vojska je priopćila da je u regiji Bliskog istoka “postavljena s snagama koje obuhvaćaju puni raspon borbenih sposobnosti za obranu svojih snaga, partnera i saveznika”.
