Unatoč stanci u eskalaciji carina, trgovina između SAD-a i EU-a ostaje nestabilna pod Donaldom Trumpom. Od deficita i energetike do usluga i dolara, transatlantski odnos otkriva duboke veze — ali i jasne ranjivosti, piše DW.
Gospodarstva SAD-a i Europe postala su toliko isprepletena da bi njihovo razdvajanje bilo pogubno. Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da je američko gospodarstvo u nepovoljnom položaju na globalnim tržištima te želi smanjiti trgovinski deficit putem carina. Uzmemo li ih zajedno, 27 država članica Europske unije čine najvećeg trgovinskog partnera Sjedinjenih Država.
U nastavku donosimo ključna pitanja i odgovore o trgovinskim sporovima i međusobnoj ovisnosti.
Kolika je robna razmjena između EU-a i SAD-a?
Zajedno, EU i SAD čine više od 40 % globalne ekonomske proizvodnje i gotovo jednu trećinu svjetske trgovine. U 2024. godini razmijenili su robu u vrijednosti većoj od 975 milijardi dolara (867 milijardi eura). Uključujući usluge, ukupna transatlantska razmjena dosegla je 1,68 bilijuna eura (1,97 bilijuna dolara) u 2024. godini, prema izvješću Europskog vijeća.
Ima li SAD trgovinski deficit s EU-om?
Da. SAD uvozi znatno više robe iz EU-a nego što u nju izvozi. Deficit se povećao sa 156 milijardi eura u 2023. na 197 milijardi eura u 2024. godini. Na globalnoj razini, trgovinski deficit SAD-a iznosio je otprilike 1,17 bilijuna dolara. EU ostvaruje značajne suficite u sektorima vozila i farmaceutskih proizvoda. SAD, s druge strane, ostvaruje suficite samo u nafti, plinu i ugljenu.
Što je s trgovinom uslugama?
U uslugama SAD bilježi znatan suficit, potaknut rastućom dominacijom tehnoloških divova kao što su Apple, Amazon, Microsoft, Meta i Google. Financijske i IT usluge, osobito prihodi od licenciranja, također igraju važnu ulogu. U 2024. godini američki suficit u uslugama s EU-om iznosio je 148 milijardi eura.
Kada se kombiniraju roba i usluge, ukupni američki deficit smanjuje se na oko 50 milijardi eura. Transatlantski trgovinski odnos je, stoga, daleko uravnoteženiji nego što Trump često sugerira.
Gdje je SAD ranjiv u trgovinskim sporovima?
S obzirom na rastuću važnost digitalnih usluga, carine ili porezi u ovom području mogli bi posebno teško pogoditi SAD. EU bi mogla djelovati putem svog tzv. Instrumenta protiv prisile (ACI) — skupa mjera čiji je cilj zaštititi države članice EU-a od gospodarske prisile — koji se često naziva „trgovinskom bazukom“ bloka. Međutim, taj alat nikada nije korišten.
Treba li SAD-u EU kao izvozno tržište?
Da, posebno za energetski sektor u kojem SAD ostvaruje velike suficite. Ukapljeni prirodni plin (LNG) je najbolji primjer. Od ruske invazije na Ukrajinu 2022., Europa je naglo povećala uvoz LNG-a iz SAD-a, a kupnja je dosegnula 81 milijardu kubnih metara u 2025. godini. Kao rezultat toga, više od polovice ukupnog američkog izvoza prirodnog plina sada odlazi u EU.
Koliko je izložena američka poljoprivreda?
Soja ilustrira još jedan rizik od poremećaja. SAD je drugi najveći proizvođač soje na svijetu nakon Brazila, a Kina i EU su među njegovim najvećim kupcima. Protu-carine EU-a o kojima se privremeno raspravljalo, u ukupnom iznosu od 93 milijarde eura, uključivale su i namete na soju. Takve bi mjere mogle naštetiti američkim poljoprivrednicima, dok bi EU gubitke mogla nadoknaditi uvozom više soje iz Brazila.
Ovisi li SAD o Europi za financiranje svog duga?
Da. SAD ima najveći javni dug na svijetu. Prema podacima Ministarstva financija SAD-a, ukupni savezni dug 7. siječnja iznosio je 38,4 bilijuna dolara, od čega 6,79 bilijuna dolara (17,7 %) drže strani vjerovnici. Japan je ostao najveći strani držatelj američkih državnih obveznica, a slijedi ga Ujedinjeno Kraljevstvo. Uzmemo li ih zajedno, europski vjerovnici drže gotovo polovicu cjelokupnog američkog duga u stranom vlasništvu.
Slabi li dolar zbog Trumpovih carina?
Da. Carine povećavaju rizike od inflacije u SAD-u, dok sporovi oko trgovinske politike, proračunski deficiti i kamatne stope doprinose globalnoj ekonomskoj i političkoj neizvjesnosti. Stručnjaci očekuju da će se pad dolara u odnosu na euro, zabilježen prošle godine, nastaviti i u 2026. Predviđaju daljnja smanjenja kamatnih stopa od strane američkih Federalnih rezervi (Fed), nakon što je Fed spustio referentnu stopu s 4,25 % na 3,75 % u 2025. godini.
Slabiji dolar je mač s dvije oštrice. Za SAD to čini izvoz jeftinijim i konkurentnijim, ali također podiže troškove uvoza, što potiče inflaciju. Za EU, jeftiniji uvoz američke energije pomaže u suzbijanju inflacije i smanjenju energetskih troškova tvrtki, no istovremeno slabiji dolar čini izvoz EU-a u SAD skupljim, čime se narušava konkurentnost europskih tvrtki.
