Sredinom prošle godine, Predsjedništvo Demokratske fronte (DF), predsjednika Željka Komšića i aktualnog člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda koji je na tu dužnost izabran ukupno četvrti put u svojoj političkoj karijeri i isključivo velikom većinom glasova bošnjačkih birača, donijelo je odluku da kandidat te stranke za hrvatskog člana Predsjedništva na ovogodišnjim Općim izborima bude Slaven Kovačević, aktualni Komšićev savjetnik i dužnosnik te stranke. Komšićev DF je tako među prvima istaknuo kandidaturu svoga člana za Izbore, ali i time izazvao dodatne međunacionalne prijepore, piše Dnevni list.
U gostovanju na Face TV kod Senada Hadžifejzovića, Kovačević je svjesno i proračunato išao i nekoliko koraka dalje otvoreno se koristeći preuranjenom kampanjom, otvoreno objašnjavajući izborni inženjering pomoću kojeg planira, marginalizirati glasove jednog konstitutivnog naroda, Hrvata, te uz podršku glasova drugog konstitutivnog naroda, Bošnjaka, sebi priskrbiti poziciju člana predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Ovime je, kao kandidat i kao aktualni savjetnik u člana Predsjedništva BiH i ujedno predsjednika stranke koja ga je kandidirala, svjesno i proračunato izazvao nove međunacionalne tenzije i jezik mržne i netrpeljivosti na društvenim mrežama. No, od bh institucija još nema reakcije, dok su istodobno iz Izaslanstva EU u više navrata upozoravali da svaki narod ima pravo izabrati svoje predstavnike.
No, Kovačvić je svojim izjavama kojima je svjesno pobudio zanimanje javnosti, izravno izazvao komentare na društvenim mrežama koja eksplodiraju narativima međunacionalne netrpeljivosti i mržnje. Ovo kronično zagorčava odnose, prvenstveno dva konstitutivna naroda u BiH, daleko brojčano nadmoćnijih Bošnjaka i Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH.
Motiv – zadržati kontinuitet preglasavanja hrvatskih glasova
“Moj prvi motiv je zadržati taj kontinuitet. Moju pripadnost Armiji BiH, kada smo se borili za državu jednakih građana. Moj osnovni motiv je zadržati 2:1 u Predsjedništvu u korist BiH, ali na način da u njemu nema osovine HDZ-a i SNSD-a, jer oni, ja mislim, malo više rade protiv interesa države BiH nego što rade u njenu korist. Za građane BiH je bolje da sam tamo ja koji će koristiti alate vanjske politike i propagirati jednakost građana i građanske države BiH. Ili netko misli da je tamo bolje da bude neki HDZ-ov kadar koji će govoriti o trećem entitetu i legitimnom predstavljanju”, rekao je, između ostaloga, Kovačević za Face TV.
Kovačević je objasnio i “izbornu matematiku” te pozvao Semira Efendića, predsjednika Stranke za BiH i kandidata te stranke za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH da ga podrži u njegovoj kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva. Da, Kovačević je tako kazao, ne radi se o ‘tipfeleru’ i dobro ste pročitali.
Matematika izbornog inženjeringa
“Matematika izgleda ovako, recimo sa Semirom Efendićem. Stranka za BiH je 2022. godine imala nešto malo manje od 40 tisuća glasova, oko 37 tisuća, nije bitno. A DF je imao 107 tisuća glasova. E sad ovako – da nastupimo zajedno, Semir i ja, u moju korist, ja bih imao starta 140 tisuća i bio bi puno bliži pobjedi. Za ulazak u Predsjedništvo za člana iz reda hrvatskog naroda, negdje se pojavljuje granica od 150 tisuća. Za bošnjačkog člana treba najmanje 250 tisuća. Ako Semirova stranka ima 40 tisuća, može li on pronaći još 210 tisuća? A ja startam sa 107 tisuća glasova DF-a…kada bismo nastupili zajedno, da Semir podrži mene da zajedno pobijedimo za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, onda ja imam pobjedu puno bliže nego što je on za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda”.
Pri tom je Kovačević otvoreno izveo pritisak na drugog političkog aktera, ustvrdivši kako, ukoliko ga Efendić ne podrži, da će nositi “hipoteku za ulazak HDZ-ovog kandidata u Predsjedništvo”. Pri tom je bh Hrvatima je poručio kako će “oni prodisati”, kako će im “skinut Čovića s vrata” te da im “neće ništa faliti”. Istodobno je ustvrdio kako je predsjednik HDZ BiH bio “upravnik logora u Mostaru”. O ovoj lažnoj tvrdnji bespredmetno je i raspravljati.
Kovačevićeve izjave “užarile” su društvene mreže s eksponencijalnim povećanjem komentara jezika mržnje, prvenstveno međunacionalne, ali i na račun samog Kovačevića, među kojima su vrlo brojni komentari i od samih Bošnjaka, korisnika društvene mreže, sa kritičnim stavom prema samom Kovačeviću, kandidatu koji upravo od Bošnjaka očekuje podršku za dužnost hrvatskog člana Predsjedništva.
Kampanja prije preuranjene kampanje – opterećenje medijskog prostora mjesecima prije izbora
U ovom kontekstu podsjetimo na upozorenje iz Središnjeg izborno povjerenstva (SIP) BiH o preuranjenoj kampanji, zakonsku odredbu koja se konstantno i masovno krši.
“Podsjećamo da je ‘Preuranjena kampanja’ svaki oblik radnji iz kampanje koje poduzimaju politički subjekti u periodu od raspisivanja izbora do perioda službenog početka izborne kampanje. Odnosno u navedenom periodu političkim subjektima, kandidatima i njihovim pristalicama je zabranjeno upoznavanje birača i javnosti sa programom i kandidatima političkih subjekata za predstojeće izbore. Ukoliko ovjereni politički subjekt, kandidat ili pristalica političkog subjekta u elektronskim, on-line i tiskanim medijima i putem društvenih mreža promovira kandidate i program za izbore i to čini od dana raspisivanja izbora do dana početka izborne kampanje onda je to preuranjena kampanja”.
Očito je kako je Kovačević smišljeno računao kako ne može biti kažnjen za preuranjenu kampanju jer SIP BiH još uvijek nije raspisao izbore za ovu godinu, no jasno je kako je on, kao kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, već počeo kampanju za bošnjačke glasove.
No, podsjetimo kako zakonske odredbe predviđaju da će novčanom kaznom od 3.000 КМ do 30.000 КМ kazniti politički subjekt za prekršaj ako on ili njegov kandidat ili pristalica u suprotnosti s članom 7.1 Izbornog zakona BiH, u periodu preuranjene izborne kampanje, izvrši radnju koja se smatra vođenjem izborne kampanje. Za navedeni prekršaj kaznit će se i kandidat političkog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 3.000 КМ do 15.000 КМ ako je osobno odgovoran.
“Smatramo da je 30 dana primjeren period za izbornu kampanju i da vođenje preuranjene kampanje pored ostalog dovodi pojedine političke subjekte u neravnopravan položaj ali se opterećuje i medijski prostor mjesecima prije dana izbora”, zaključak je SIP-a BiH.
ZAVNOBiH i ‘građanska BiH
No, dok Kovačević tvrdi kako zagovara građansku i unitarnu BiH, za svoje političke ideje nema podrške u parlamentima, ali svjesno koristi nedostatnosti aktualnog Izbornog zakona kako bi marginalizirao glasove i prava najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH.
Podsjetimo kako je bh novinar i književnik, Emil Karamatić, komentirajući svojedobno za Deutsche Welle kandidaturu Kovačevića z Predsjedništvo BiH kazao kako je to “primjer 30-godišnjeg uništavanja ZAVNOBiH-ove BiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovi, op.au)”.
“U ZAVNOBiH se najviše kunu oni koji su se ‘bore za građansku BiH’, pri tom nameću ‘bosanstvo’ kao četvrtu naciju, a u fotelje sjedaju nacionalnom odrednicom. Zapravo, ruše državu BiH jer ZAVNOBiH kaže kako ‘BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska (bošnjačka), nego i srpska i hrvatska i muslimanska (bošnjačka)”. Svatko ozbiljan postavio bi pitanje zašto izmišljamo destrukciju kada imamo konstrukciju koja nam je ostavljena prije više od 80 godina. Zar nam treba još ruganja BiH?”, rekao je Karamatić.
Odgovornost za izazivanje međunacionalne netrpeljivosti
Još jedna od dvojbi je Kovačevića odgovornost za izazivanje međunacionalne netrpeljivosti i mržnje koja se ponovno razbuktava među korisnicima društvenih mreža. S obzirom na njegovo bogato političko iskustvo i aktualnu dužnost savjetnika člana Predsjedništva BiH ne može se vjerovati kako nije svjestan svojih postupaka, ali i posljedica koje izaziva.
Pri tom podsjetimo na KZ BiH koji, u dijelu ‘Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti’, u članku 145a, propisuje da “tko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine”.
Također, u članu 151 istog zakona, o povrjedi slobode opredjeljenja birača, navodi se da “tko silom, ozbiljnom prijetnjom, prinudom, podmićivanjem ili korištenjem njegovog teškog ekonomskog stanja ili na drugi protupravan način, utječe na birača u BiH da na izborima za institucije BiH ili prilikom glasanja o opozivu ili na referendumu, glasa za ili protiv pojedine liste, pojedinog kandidata, odnosno glasa za ili protiv opoziva, za ili protiv prijedloga o kome se odlučuje referendumom, ili da uopće ne glasa, kaznit će se novčanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine”.
Na koncu, podsjetimo kako je Kovačević tužio BiH pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu jer je smatrao kako su mu kao pripadniku ‘Ostalih’, iako se prije izjašnjavao i kao Hrvat, uskraćena ljudska prava jer se ne može kandidirati na člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda niti može biti izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
On je naveo kako za člana Predsjedništva iz reda Srba mogu glasati samo građani s prebivalištem u Republici Srpskoj, dok su narodi u Federaciji ograničeni na izbor Bošnjaka i Hrvata, te da se građani iz reda Ostalih ne mogu ni kandidirati. Nakon što se otkrilo da Kovačević nije „Ostali“ te da posjeduje hrvatsko državljanstvo, u ovom izbornom ciklusu on je „ponovno Hrvat“.
ESLJP je odbacio njegovu žalbu protiv BiH te utvrdio kako je on zloupotrijebio status žrtve te pokušao obmanuti Sud. Opravdano je pitanje pokušava li Kovačević sada obmanuti Bošnjake?
/Desk/
