Kako piše CNN, cijene nafte porasle su u ponedjeljak, pri čemu je Brent prešao 116 dolara po barelu, nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa i napada na Izrael koje su izveli jemenski Huti uz potporu Irana, što je dodatno pojačalo strahove od eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Globalni referentni Brent dosegnuo je 116,5 dolara po barelu, prije nego što je blago pao na 114,6 dolara, što predstavlja rast od 1,8 posto tijekom dana. Američki referentni WTI porastao je za oko 1 posto i iznosio približno 101 dolar po barelu.
Trump je u intervjuu za Financial Times, objavljenom u nedjelju, izjavio da želi „uzeti naftu u Iranu“ te da bi mogao preuzeti kontrolu nad otokom Kharg, preko kojeg se odvija oko 90 posto iranskog izvoza nafte. Taj je potez usporedio s američkim operacijama u Venezueli, gdje Sjedinjene Američke Države, prema navodima lista, planiraju dugoročno kontrolirati naftnu industriju nakon preuzimanja vlasti od autoritarnog lidera Nicolása Madura u siječnju.
Dodatnu zabrinutost izazvalo je uključivanje Hutija u sukob tijekom vikenda, kada su u subotu izveli napade na Izrael. Postoji bojazan da bi pobunjenici mogli zatvoriti tjesnac Bab el-Mandeb, ključnu točku koja povezuje Crveno more s globalnim pomorskim rutama.
U međuvremenu, Sjedinjene Američke Države su tijekom proteklog tjedna rasporedile tisuće vojnika na Bliskom istoku. Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf optužio je u nedjelju SAD da „tajno planiraju kopnenu invaziju“, istovremeno naglašavajući da su iranske snage spremne i da „čekaju“ američke trupe.
Cijene nafte u stalnom porastu
Cijene sirove nafte porasle su za više od 50 posto tijekom ožujka, nakon rata između SAD-a i Izraela protiv Irana. Brent je u petak zaključio trgovanje na 112,57 dolara, što je najviša razina od 2022. godine. Prije napada SAD-a i Izraela na Iran 28. veljače, cijena Brent nafte bila je oko 73 dolara po barelu. Nakon toga, Teheran je ograničio prolaz kroz Hormuški tjesnac, kojim inače prolazi oko petine globalne ponude nafte.
Unatoč znakovima intenziviranja sukoba, Trump je u nedjelju izjavio novinarima u zrakoplovu Air Force One da pregovori s Iranom idu „vrlo dobro“, dodajući da je Teheran prihvatio većinu zahtjeva iz američkog plana od 15 točaka za okončanje rata. Iranski dužnosnici ranije su izražavali sumnju u ovaj plan, koji navodno uključuje obvezu da Iran neće razvijati nuklearno oružje, predaju visoko obogaćenog uranija i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Ministri vanjskih poslova Pakistana, Saudijske Arabije, Egipta i Turske također rade na okončanju sukoba. Sastanak održan u nedjelju ocijenjen je kao „veoma produktivan“, izjavio je pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar, dodajući da će Pakistan u narednim danima posredovati u razgovorima između SAD-a i Irana.
Zabrinutost investitora i prognoze
Investitori su sve zabrinutiji zbog razvoja situacije. Analitičari upozoravaju da bi produljeni sukob mogao imati ozbiljne posljedice po globalno gospodarstvo. Jim Reid iz Deutsche Bank istaknuo je da nema jasnih znakova skorog završetka sukoba te da tržišta već uračunavaju mogućnost dugotrajnog rata. Indeks S&P 500 zabilježio je pad peti tjedan zaredom, što je najduži negativni niz od 2022. godine.
Na azijskim tržištima zabilježen je pad, posebno u Seulu i Tokiju, dok su europska tržišta tijekom dana uglavnom rasla. Američki terminski ugovori (futures) ukazivali su na blago pozitivan početak trgovanja.
Analitičari Macquarie Group upozoravaju da bi cijena Brent nafte mogla dosegnuti 200 dolara po barelu ukoliko se rat nastavi do kraja lipnja, što bi značilo cijenu benzina u SAD-u od oko 7 dolara po galonu. Vjerojatnost takvog scenarija procjenjuje se na 40 posto.
U alternativnom scenariju, kojem se daje vjerojatnost od 60 posto, sukob bi mogao završiti do kraja ovog mjeseca, što bi dovelo do brzog pada cijena nafte. Ipak, cijene bi ostale iznad razina prije rata i sljedeće bi se godine kretale oko 80 dolara po barelu. Ukoliko se sukob uskoro smiri, ekonomske posljedice mogle bi biti ograničene, uz blago usporavanje globalnog rasta u odnosu na prethodnu godinu.
