Nije neobično da se američki predsjednik Donald Trump suočava s kritikama katoličkih vođa. Njegova tvrdokorna imigracijska politika, koju je obećavao u kampanji i koju su podržavali pristaše, izazvala je osudu crkvenih vođa. Mjesecima je to dovodilo hijerarhiju Katoličke crkve u SAD-u u sukob s desničarski orijentiranim katolicima.
No, reakcija u posljednjih 48 sati, zbog Trumpovog napada na papu Lava i njegovog dijeljenja slike sebe kao lika koji nalikuje Isusu Kristu stvorene umjetnom inteligencijom, vrlo je drugačija. Ono što je upečatljivo jest odakle dolaze neke od tih kritika – od odanih, konzervativnih katoličkih saveznika.
“Vrhovna vlast počiva na Kristu”
Oni su nezadovoljni, ne samo zbog Trumpovog javnog sukoba s papom Lavom, već i na mnogo dubljoj razini zbog rata u Iranu. Negodovanje zbog Trumpovog dugotrajnog napada na društvenim mrežama na prvog američkog papu, kao previše liberalnog i previše “slabog prema kriminalu”, zajedno sa slikom umjetne inteligencije, kristaliziralo je promjenu mišljenja među mnogim katoličkim konzervativcima od početka rata prije šest tjedana, piše BBC.
“Molim se da sve ovo razjasni ljudima da ne gledamo u nacionalnog vođu, ne gledamo u one koji imaju najviše novca ili najviše oružja. Gledamo u Krista”, rekao je biskup Joseph Strickland.
Ove riječi dolaze od čovjeka koji je prošle godine sudjelovao u molitvenom događaju za “posvećenje” predsjednikove kuće u Mar-a-Lagu. Godine 2024. Strickland je održao glavni govor na CPAC-u gdje je Donald Trump bio počasni gost. Godine 2020. obratio se povorci Trumpovih pristaša koji su pozivali na poništavanje rezultata izbora.
Bio je čvrsti pristaša Donalda Trumpa u dobru i zlu. Doista, njegovo otvoreno političko svrstavanje i otvoreni sukob s pokojnim papom Franjom čak su odigrali ulogu u njegovom smjeni s dužnosti biskupa Tylera u Teksasu. Pa ipak, suočen s oštro suprotstavljenim narativima Bijele kuće i Vatikana o ratu u Iranu i širem Bliskom istoku, biskup Strickland “prekinuo je” s Trumpovom administracijom, prenosi N1 Hrvatska.
“Ne vjerujem da ovaj sukob ispunjava kriterije pravednog rata. Podržavam Svetog Oca i njegov poziv na mir. Ovdje se ne radi o politici. Radi se o moralnoj istini”, rekao je za BBC, dodavši da razmjeri smrti i patnje s kojima se suočavaju nevini civili znače da se rat nikada ne može smatrati “pravednim”.
Također, izazvao je Bijelu kuću zbog načina na koji se nosi s ratom i potaknuo druge katolike da učine isto. “Postaje vrlo mračno kada se religija koristi za opravdanje nemoralnog ponašanja… korištenje religije za opravdanje, posebno bacanja bombi, proturječi onome što je vjera”, naglasio je biskup Strickland.
Na pitanje o Trumpovom napadu na papu Lava i slici koju su neki nazvali “AI Isus”, za koju je Trump rekao da misli da je liječnik, a ne Isus, biskup Strickland rekao je da smatra da je njegova “dužnost” podsjetiti američkog predsjednika na Evanđelje po Mateju.
Istaknuo je odlomak koji uči da vrhovna vlast počiva na Kristu, a ne na bilo kojem čovjeku. “Kada svjetski vođe zaborave ovu istinu, svi su u opasnosti”, rekao je.
Ova promjena u načinu na koji konzervativni katolici gledaju na američkog predsjednika dolazi s političkim opasnostima, s obzirom na to da je povećao svoju podršku među tom skupinom na izborima 2024. godine. Prema istraživačkom centru Pew, to ostaje složena slika. Rasna pripadnost igrala je značajnu ulogu, s 62% bijelih katolika koji su glasali za Donalda Trumpa, a 37% za Kamalu Harris, dok je 41% hispanskih katolika glasalo za Trumpa, a 58% za Harris.
To je i dalje predstavljalo trend prema Republikanskoj stranci među katolicima u cjelini, ali s izraženim podjelama. Povijesno gledano, podaci sugeriraju da je, kada je riječ o svjetonazoru, politika važnija od vjere za mnoge američke katolike. Uglavnom su podijeljeni po stranačkim linijama, kaže Greg Smith, viši suradnik direktora za istraživanje religije u istraživačkom centru Pew.
Američki katolici imaju biračko tijelo koje zauzima vrlo polarizirane stavove o pitanjima poput pobačaja i imigracije. Zato je ovakvo okupljanje među katolicima ljevice i desnice oko rata u Iranu rijetko. Njihovi stavovi o poglavaru Katoličke crkve to potvrđuju. Papa Franjo bio je puno popularniji među katoličkim demokratima nego među katoličkim republikancima, dok Lav uživa veliku podršku i jednih i drugih, prema Pewovom institutu.
“Papa nije iznad određene razine kritike”, kaže Peter Wolfgang, izvršni direktor Obiteljskog instituta Connecticuta i istaknuti glas američke katoličke “desnice”. “Papa je Papa, dugujemo mu određenu dozu poštovanja, ali ne mislim da katoličanstvo želi poslušnost leševa. Mi smo žive, misleće osobe”, kaže.
Wolfgang je prešao iz opreznog Trumpovog pragmatičara, koji želi da se zakoni o pobačaju ukinu, u entuzijastičnijeg pristašu. On je snažan branitelj politike masovnih deportacija i brenda katoličkog nacionalizma koji je predstavio JD Vance. Ali sada je vrlo kritičan prema ponašanju američkog predsjednika prema papi Lavu.
“Predsjednik Trump ne razumije kako katoličanstvo funkcionira. Papa nije samo šef države, on je Kristov namjesnik. Napadi na njega primaju se kao napadi na samu Crkvu. Što više napada Papu, to će mu više padati podrška među katoličkim biračima”, rekao je Wolfgang za BBC.
Wolfgang kaže da ga je vjera navela da izazove američke katoličke biskupe kada su kritizirali imigracijsku politiku predsjednika Trumpa, ali ista vjera ga čini protivnikom ovog rata. “Kada predsjednik Trump govori o okončanju iranske civilizacije ili tajnik Hegseth izgovara neku krvožednu molitvu koju katolici ne mogu prepoznati, onda je sasvim prirodno da se konzervativni katolici postroje iza pape Lava”, kaže.
Ubrzo nakon prvih američkih i izraelskih napada na Iran, američki ministar obrane Pete Hegseth izgovorio je vrlo kontroverznu molitvu na bogoslužju u Pentagonu u kojoj se govorilo o “ogromnom nasilju” i “pravdi izvršenoj brzo i bez kajanja”.
U svojim spisima, Wolfgang često najžešće kritike upućuje katoličkoj “ljevici”, ali smatra da je iransko pitanje donekle ujedinilo frakcije, dijelom zbog jasnoće Papine antiratne poruke. Neobično je da nijedan viši američki katolički svećenik javno nije podržao rat u Iranu.
Čak je i Robert Barron, biskup Winona-Rochestera, ključni Trumpov saveznik, zahtijevao da se američki predsjednik ispriča papi zbog svoje ljutite tirade – zahtjev koji je odbijen.
Steven Greydanus, đakon i istaknuti komentator, pozicioniran na liberalnom krilu Katoličke crkve, također vidi ovo neobično suglasje mišljenja. Smatra da je to dijelom i zbog kontrasta između predsjednika Trumpa i “iscjeljujuće prisutnosti” pape Lava.
“Iako me žalosti izravnost Trumpovih napada na papu Lava, na neki način pozdravljam jasnoću izbora koji se nudi katolicima”, kaže Greydanus.
“Da je Lav nebitan, ne bi zaslužio ni riječ”
Vatikan se drži narativa da ono što smo vidjeli posljednjih tjedana uopće nije bitka između pape Lava i predsjednika Trumpa, već papa koji se očito oslanja na svoju vjeru kako bi se suprotstavio logici ovog rata. Ali, kada je predsjednik Trump rekao da će “cijela civilizacija umrijeti” u Iranu, papa je izravno odgovorio, nazvavši prijetnju “zaista neprihvatljivom”.
“Postoji važna razlika između izazivanja čovjeka i izazivanja načela koje omogućuje rat”, kaže velečasni Antonio Spadaro SJ, podtajnik vatikanskog dikasterija (ministarstva) za kulturu i obrazovanje. On je za BBC rekao da, iako se dijalog odvijao iza kulisa na “mjestima moći”, Papa je također morao dati javne izjave protiv sukoba kako bi “označio moralnu granicu” onoga što je prihvatljivo.
Kakvo je mišljenje iz Vatikana o određenoj konvergenciji između američkih katolika s ljevice i desnice u njihovoj podršci antiratnim porukama pape Lava?
“On, naravno, ne ujedinjuje sve”, kaže velečasni Spadaro. “Ali papa Lav pomiče katoličku raspravu s čisto stranačkog puta”.
Postavljaju se pitanja zašto bi predsjednik Trump objavio sliku umjetne inteligencije koja bi sigurno otuđila i uvrijedila neke od njegovih pristaša. Neobično, na kraju ju je izbrisao. Postoje pitanja i o motivu tirade protiv pape Lava. Nekima se činilo da je to osmišljeno kako bi se umanjilo Papino protivljenje ratu.
“Ali pokušavajući delegitimizirati, Trumpov napad implicitno priznaje težinu Papinog moralnog glasa”, kaže vatikanski velečasni Spadaro.
“Da je Lav nebitan, ne bi zaslužio ni riječ. Umjesto toga, priziva se, imenuje, protivi mu se – znak da njegove riječi imaju važnost”, zaključio je.
/Desk/
