U okviru dvodnevnog sastanka na vrhu i gospodarskog foruma Inicijative triju mora u Dubrovniku, a kojom Hrvatska ove godine predsjedava, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, a u nazočnosti američkog ministra energetike Chrisa Wrighta potpisali Sporazum ‘Južna interkonekcija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine’ .
Plinovod Južna interkonekcija od strateške važnosti za BiH, Hrvatsku i SAD
Radi se o projektu opskrbe prirodnim plinom i jačanju energetske neovisnosti i sigurnosti Federacije BiH, odnosno, smanjenju ovisnosti ruskim plinom. Potpisivanju je nazočio i ministar vanjskh poslova BiH Elmedin Konaković kao i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.
Na zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 20. lipnja 2023. usvojen je zaključak kojim se daje snažna podrška projektu od strateške važnosti za obje države kojim se pozivaju odgovorne razine vlasti u Bosni i Hercegovini i nadležne institucije da znatno ubrzaju svoje aktivnosti i time stvore preduvjete za zaključivanje ovog Sporazuma.
Također, izgradnju ove trase plinovoda SAD su proglasile svojim strateškim nacionalnim interesom. Naime, u prosincu prošle godine, u oba doma američkog Kongresa, usvojen je Zakonu o autorizaciji nacionalne obrane (The National Defense Authorization Act for Fiscal Year 2026 – NDAA 2026), a kojeg je potom potpisao američki predsjednik Donald Trump. Ovaj zakon određuje godišnji proračun za tekuću godinu, rashode i unutarnje i vanjske politike Ministarstva obrane SAD-a.
“Smanjenje ovisnosti Zapadnog Balkana o ruskim zalihama prirodnog plina i fosilnih goriva u nacionalnom je interesu SAD-a”, navodi se, između ostaloga u ovom dokumentu. Također se zaključuje i da bi “rastući utjecaj Kine na Zapadnom Balkanu mogao imati štetan utjecaj i na stratešku konkurenciju, demokraciju i ekonomsku integraciju s Europom”.Ovaj važan sporazum danas su na telefonskim sjednicama odobrilo tročlano Predsjedništvo BiH kao i Vlada Hrvatske, a prethodno i državni ministri u Vijeću ministara BiH.
No, sporazum je zbog upozorenja iz Europske unije o nužnosti s usuglašavanjem s direktivom EU-a, potpisan s određenim izmjenama – američka tvrtka AAFS, nazivom je uklonjena iz Sporazuma, u kojem se sada za operativne aktivnosti realizacije projekta i kao nositelji investicija spominju trgovačka društva koja sudjeluju u provedbi projekta (‘Društva’), a koja, prema Sporazumu, “svaka ugovorna stranka odredi u skladu sa svojim unutarnjim pravnim propisima važećima na državnom području svoje države”.
Minimalne količin zakupa prirodnog plina
Između ostaloga, Sporazum za BiH predviđa i minimalni zakup transportnog kapaciteta po godinama preko Južne plinske interkonekcije.
“Bosanskohercegovačka strana obvezuje se da će, prije početka izvođenja radova na projektu iz članka 1. ovoga Sporazuma, s hrvatskom stranom sklopiti poseban sporazum kojim će se urediti minimalni zakup transportnog kapaciteta po godinama putem interkonekcije iz članka 1. ovoga Sporazuma.
Hrvatska strana započet će s izvođenjem radova na projektu tek nakon uspješno provedenog obvezujućeg postupka ispitivanja tržišta (binding Open Season), na temelju kojega su sklopljeni ugovori o transportu plina s korisnicima na interkonekciji, ili nakon sklapanja posebnog sporazuma iz stavka 1. ovoga članka, u oba slučaja u opsegu koji osigurava ekonomsku opravdanost projekta”, navodi se u Sporazumu.
Plenković: “Jačamo energetsku sigurnost i neovisnost Hrvatske i BiH“
Na marginama sastanka na vrhu Inicijative triju mora, hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se s predsjedateljicom Vijeća BiH Bojanom Krišto.
“Pozdravili smo napredak oko projekta Južne plinske interkonekcije, koja bi povezivanjem s LNG terminalom na Krku osigurala diversifikaciju opskrbe plinom. Time jačamo energetsku sigurnost i neovisnost Hrvatske i BiH, što je posebno važno u izazovnim globalnim okolnostima”, poručio je Plenković na X-u.
Predviđeno je da ovaj projekt plinovoda, vrijedan je 1,5 milijardi eura, i čija bi izgradnja trebala bitizavršena do 2028. godine, provodi američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy. Također, u roku od sedam godina planirane je izgradnja tri plinske elektrane u Kaknju, Mostaru i Tuzli.
Sporazum određuje kako će nadležna tijela, ministarstvo gospodarstva RH i ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma razmijeniti obavijesti o nazivu i sjedištu te osobama ovlaštenima za zastupanje Društava.
Ovim Sporazumom uređuju se osnove suradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije (svaka sa svoje strane) na pravcu Split – Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik / Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu te s odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla u Bosni i Hercegovini.Interkonekcijska točka plinovoda hrvatskog i bosanskohercegovačkog plinskog transportnog sustava definirana je WGS84 koordinatama (elipsoidne koordinate u odnosu na WGS84 elipsoid) kako slijedi: N=43°27’41”, E=17°17’08”.
Najveći poslovni forum u hrvatskoj povijesti
Inače dvodnevni sastanak na vrhu i gospodarski forum Inicijative triju mora u Dubrovniku okupio je u Dubrovniku brojne političare, gospodarstvenike te čak 12 predsjednika država i vlada.
Radi se o najvećem poslovnom forumu u suvremenoj hrvatskoj povijesti, koja okuplja više od 1600 sudionika i čak 724 tvrtke iz 45 zemalja. U grad stižu čelnici 13 država članica Europske unije, ali i partneri iz SAD-a, Njemačke, Japana i drugih globalnih sila.
Kako je istaknuto asprave koje počinju u Dubrovniku ne odnose se samo na Europu – riječ je o redefiniranju globalnih energetskih, prometnih i gospodarskih tokova u vremenu ratova, kriza i geopolitičkih preslagivanja.
Veliko američko izaslanstvo predvodi ministar energetike SAD-a Chris Wright. Glavne teme su prometna, energetska i digitalna povezanost, jačanje energetske sigurnosti, razvoj strateške infrastrukture te povećanje otpornosti i konkurentnosti EU.
U sklopu summita bit će potpisano i 10 važnih sporazuma iza kojih stoji SAD. Odnose se, među ostalim, na suradnju vezanu uz korištenje nuklearne energije u civilne svrhe te južnu plinsku interkonekciju – spajanjem Bosne i Hercegovine na hrvatski plinovod i dobavu plina putem LNG terminala na Krku umjesto ovisnosti o dobavnim pravcima iz Rusije.
Predstavljen Projekt Pantheon, vrijedan više od 50 milijardi eura
U okviru ovog poslovnog foruma predstavljen je projekt AI razvojnog i inovacijskog centra Topusko Projekt Pantheon, vrijedan više od 50 milijardi eura, a potpisano je i pismo namjere između investitora i Končar Grupe. Ovo je najveća investicija u povijesti srednje i istočne Europe.
Kako prenose hrvatski mediji, riječ je o najsuvremenijem podatkovnom centru ukupne snage 1 GW s raspoloživosti rada iznad dosad najvišeg ‘Tier 4’ standarda koji se primjenjuje u Europskoj uniji. Centar će sa strateškim partnerom, Grupom Končar, izgraditi vlastitu najsuvremeniju trafostanicu te novih 280 kilometara dalekovoda. Strateški partner Centra Greenvolt izgradit će fotonaponsku elektranu snage 500 MW isključivo za potrebe centra.
Investicije u prijenosnu elektroenergetsku mrežu Hrvatske značajno će povećati sigurnost i stabilnost cijelog sustava, a ujedno povećanjem kapaciteta omogućiti spajanje čak 5.2 GW neiskorištenih izvora obnovljive energije na hrvatski elektroenergetski sustav. Ovim centrom će se povećati broj privatnih proizvođača električne energije prisutnih u Hrvatskoj tako da njihova prisutnost, zbog potencijalnih viškova, može smanjiti cijenu električne energije za građane i gospodarstvo.
Ukupna ulaganja u infrastrukturu koja se daju državi i društvu, lokalnoj zajednici i županiji ulaganja u električnu, cestovnu i optičku infrastrukturu – u ukupnoj su vrijednosti od oko 500 milijuna eura, rečeno je. Projekt će donijeti više od 3.000 radnih mjesta u izgradnji, 1.500 kada počne s radom, a posredno će utjecati na otvaranje 6.000 radnih mjesta. Početak izgradnje AI inovacijskog i razvojnog centra Topusko planiran je u 2027., a početak rada predviđen je za početak 2029.godine.
/Desk/
