Sjedinjene Države povlače 5000 vojnika iz Njemačke, saveznice iz NATO-a, objavio je Pentagon, dok se jaz oko rata u Iranu širi između predsjednika Donalda Trumpa i Europe. Za Berlin je taj potez bio očekivan. Iz NATO-a poručuju kako već rade na razjašnjavanju detalja američke odluke.
Trump je prije ovog tjedna prijetio smanjenjem snaga nakon sukoba s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, koji je u ponedjeljak rekao da Iranci ponižavaju SAD u pregovorima o završetku dvomjesečnog rata, prenosi HINA.
Visoki dužnosnik Pentagona, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao je da je nedavna njemačka retorika bila “neprimjerena i nekorisna”.
“Predsjednik s pravom reagira na ove kontraproduktivne primjedbe”, izjavio je dužnosnik.
Pentagon je rekao kako se očekuje da će povlačenje biti dovršeno u sljedećih šest do dvanaest mjeseci.
Dužnosnik je rekao da će smanjenje broj američkih vojnika u Europi vratiti otprilike na razinu prije 2022., prije nego što je ruska invazija na Ukrajinu pokrenula gomilanje snaga u mandatu tadašnjeg predsjednika Joea Bidena.
Brigadni borbeni tim koji se sada nalazi u Njemačkoj bit će povučen iz zemlje, a bojna za dalekometnu paljbu, koju je Bidenova administracija planirala početi razmještati u Njemačkoj ove godine, neće biti poslana, rekao je dužnosnik.
Njemačka bez dramatičnih reakcija
Njemački ministar obrane Boris Pistorius u subotu je najavu povlačenja 5000 američkih vojnika iz Njemačke opisao kao očekivanu, ali rekao je kako ona neće biti od većeg značenja za obrambenu spremnost Europe.
“Mi u Europi moramo preuzeti više odgovornosti za svoju sigurnost. Njemačka je na dobrom putu: broj vojnika Bundeswehra povećava se, a radimo i na poboljšanju opskrbnih lanaca i infrastrukture”, rekao je njemački ministar obrane reagirajući na najavu SAD-a o povlačenju 5.000 američkih vojnika iz Njemačke.
Također je izjavio kako je prisutnost američkih vojnika u Njemačkoj u interesu i Europljana i Amerikanaca.
“Mi surađujemo prisno s Amerikancima u svim njihovim bazama u Njemačkoj: za mir, sigurnost u Europi i Ukrajini i za bolje odvraćanje”, rekao je Pisturius (Socijaldemokratska stranka Njemačke – SPD) novinarima.
On je dodao kako odluka o povlačenju 5000 vojnika nije došla iznenada i upozorio na to da u Njemačkoj trenutačno boravi oko 40.000 američkih vojnika.
Najava povlačenja i iz Italije i Španjolske
Osim Njemačke, a zbog rata u Iranu, američki predsjednik Donald Trump izrazio je nezadovoljstvo i ponašanjem Italije i Španjolske te najavio mogućnost povlačenja američkih snaga i iz tih zemalja.
Italija udomljuje oko 12 i pol tisuća američkih vojnika u bazama u Vicenzi, Avianu, Napulju i na Siciliji. U Španjolskoj, u bazama američke mornarice i zrakoplovstva u blizini Gibraltarskog tjesnaca, raspoređeno je oko 3800 američkih vojnika.
“Te države nisu željele pa onda nisu ni bile ondje gdje ih je SAD trebao. Saveznici i vojni partneri tako se ne bi smjeli ponašati”, poručio je američki predsjednik.
NATO: Europa mora preuzeti dio odgovornosti
Na odluku Pentagona reagirala je i glasnogovornica NATO-a Allison Hart, koja je poručila da Savez već radi na razjašnjavanju detalja američke odluke.
“Radimo sa Sjedinjenim Državama na razumijevanju detalja njihove odluke o rasporedu snaga u Njemačkoj. Ova prilagodba naglašava potrebu da Europa nastavi više ulagati u obranu i preuzme veći dio odgovornosti za našu zajedničku sigurnost”, poručila je.
Dodala je kako su saveznici već napravili određeni napredak nakon što su na NATO-ovu summitu u Haagu prošle godine dogovorili povećanje izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a.
“Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država vrhovni je zapovjednik oružanih snaga i ima izravne ovlasti. On može premjestiti postrojbe, privremeno zatvoriti bazu ili je potpuno ukinuti”, poručio je gradonačelnik Ramstein-Miesenbacha Ralf Heckler.
“Općenito gledano, baze u Europi, a ponajprije one u Njemačkoj, imaju golemo strateško značenje za Sjedinjene Američke Države. Zračna baza Ramstein predstavlja središnje vojno i strateško čvorište kada je riječ o pokrivanju Europe, Afrike i Bliskog istoka”, rekao je vojni analitičar David Sirakov.
Tusk: Najveći neprijatelj nije vanjski, nego urušavanje našeg Saveza
Samo nekoliko sati nakon što je Washington najavio odluku o povlačenju dijela američkih vojnika iz Njemačke, poljski premijer Donald Tusk upozorio je da je sada jasno da transatlantskoj zajednici više nije glavna prijetnja Rusija ni bilo koji drugi vanjski neprijatelj, nego sve veći raskol unutar Saveza.
“Najveća prijetnja transatlantskoj zajednici nisu njezini vanjski neprijatelji, nego postupno urušavanje našeg saveza. Moramo svi učiniti sve što je u našoj moći kako bismo preokrenuli taj katastrofalni trend”, poručio je Tusk na društvenoj mreži X.
Vodeći republikanci zabrinuti: Krivi signal Putinu
“Vrlo smo zabrinuti zbog odluke o povlačenju američke brigade iz Njemačke”, rekli su u zajedničkom priopćenju senator Roger Wicker i zastupnik Mike Rogers.
Wicker, republikanac iz Mississippija i Rogers iz Alabame, predsjedavaju odborima za oružane snage u Senatu i Zastupničkom domu. Wicker i Rogers rekli su da se bilo kakva značajna izmjena američke vojne prisutnosti u Europi mora razmotriti s Kongresom i američkim saveznicima.
“Očekujemo da ministarstvo surađuje s odborom za nadzor u nadolazećim danima i tjednima po pitanju ove odluke i njezinih implikacija na američko odvraćanje i transatlantsku sigurnost”, priopćili su.
“Čak i ako NATO saveznici povećaju obrambena izdvajanja na pet posto BDP-a, izgradnja sposobnosti za konvencionalno odvraćanje traži vremena i preuranjeno smanjivanje američkih snaga u Europi “riskira podrivanje odvraćanja i slanje krivog signala Vladimiru Putinu”, navodi se u priopćenju.
Najvažnije zračno uporište američkih snaga izvan SAD-a
Njemačka je najveća baza američke vojske u Europi, s oko 35.000 aktivnih vojnika, i služi kao ključno središte za obuku. Osim nekoliko kopnenih baza na jugu zemlje, u Ramsteinu se nalazi i najvažnije zračno uporište američkih vojnih snaga izvan SAD-a koje je od presudnog značenja za aktivnosti na Bliskom istoku.
Trump je izdvojio Njemačku čak i dok je oštro kritizirao druge saveznike NATO-a što nisu poslali svoje mornarice kako bi pomogli u otvaranju Hormuškog tjesnaca tijekom sukoba.
Plovni put, usko grlo za globalne pošiljke nafte, ostao je praktički zatvoren, uzrokujući previranja tržišta i neviđene poremećaje u opskrbi energijom.
Merz je rekao da Nijemci i Europljani nisu bili konzultirani prije nego što su SAD i Izrael započeli napade na Iran 28. veljače te da je nakon toga izravno prenio Trumpu svoj skepticizam prema sukobu.
“Predsjednik je bio vrlo jasan u svezi svojih frustracija retorikom naših saveznika i neuspjehom u pružanju podrške američkim operacijama koje im koriste”, rekao je visoki dužnosnik Pentagona.
Riječ je najkonkretnijoj najavi Washingtona dosad o smanjenju američke vojne prisutnosti u Europi, a dolazi nakon mjeseci pritužbi iz Washingtona da regija ne čini dovoljno kako bi podržala Amerikance u Iranu i pobrinula se za vlastitu sigurnost.
Slijede neke od ključnih pojedinosti o američkoj vojnoj prisutnosti u Europi, kako navodi Reuters.
Koliko je američkih vojnika u Europi?
Sjedinjene Države, prema podacima iz prosinca 2025., imale su približno 68.000 djelatnih vojnih osoba trajno raspoređenih u svojim prekomorskim bazama u Europi, pokazuju podaci američkog Obrambenog centra za podatke o ljudstvu (DMDC).
To ne uključuje rotacijske snage upućene u sklopu operacija raspoređivanja snaga i na vježbe.
Američka vojska raspoređena je u 31 stalnoj bazi te na još 19 vojnih lokacija kojima Ministarstvo obrane ima pristup od ožujka 2024., pokazuje izvješće Kongresa.
Što čini američke snage u Europi?
Europsko zapovjedništvo američkih snaga (USEUCOM) nadzire američke vojne operacije diljem Europe, surađujući sa saveznicima iz NATO-a putem šest zapovjedništava koja predstavljaju kopnenu vojsku, mornaricu, zrakoplovstvo, marince, snage za specijalne operacije i novoosnovane svemirske snage. Sjedišta tih komponenti nalaze se u Njemačkoj i Italiji, a usredotočena su na odgovor na krize i sigurnosnu suradnju diljem Europe i Afrike.
Gdje su američki vojnici smješteni?
Američki vojnici stacionirani su u više od deset europskih zemalja, najviše u Njemačkoj, Italiji i Britaniji.
Njemačka
Najveća američka baza u Europi je zrakoplovna baza u blizini njemačkog grada Ramsteina, gdje su vojnici stacionirani od 1952. U južnoj Njemačkoj garnizon američke vojske Bavaria, sa sjedištem u Grafenwoehru, glavno je obučno središte za snage u Europi. Prema podacima DMDC-a, od prosinca 2025. u Njemačkoj je bilo stacionirano 36.436 djelatnih vojnika, podijeljenih u pet garnizona.
Italija
Američko vojno osoblje stacionirano je u Italiji od kraja Drugog svjetskog rata i obuhvaća divizije kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva. Podaci DMDC-a pokazuju da je Italija potkraj 2025. udomila 12.662 djelatna vojnika u bazama u Vicenzi, Avianu, Napulju i na Siciliji.
Britanija
Američke snage u Ujedinjenom Kraljevstvu obuhvaćale su 10.156 vojnika u prosincu prošle godine, smještenih u tri baze, udomljujući uglavnom osoblje zrakoplovstva.
Španjolska
Ta zemlja udomljuje baze američke mornarice i zrakoplovstva u blizini Gibraltarskog tjesnaca. Podaci DMDC-a pokazuju da je od prosinca 2025. u Španjolskoj bilo trajno raspoređeno 3814 djelatnih vojnika.
Poljska
Poljska udomljuje 369 trajno dodijeljenih djelatnih vojnika, kao i oko 10.000 pripadnika rotacijskih snaga financiranih kroz Europsku inicijativu odvraćanja, pokazuju podaci DMDC-a i Kongresne službe za istraživanje. Osoblje je smješteno u četiri baze s privremenim pristupom SAD-a.
Rumunjska
Slično kao Poljska i druge bivše zemlje komunističkog bloka, Rumunjska udomljuje rotacijsku prisutnost američkih snaga uz 153 trajno dodijeljena vojnika, prema podacima DMDC-a i Kongresne službe za istraživanje. Baze kojima SAD ima pristup uključuju zrakoplovnu bazu Mihail Kogalniceanu, Campia Turzii i Deveselu.
Mađarska
SAD provodi rotacijska raspoređivanja snaga i vježbe u Mađarskoj. DMDC u prosincu je naveo da je ta zemlja udomila 77 trajno dodijeljenih vojnika stacioniranih u dvije baze, Kecskemet i zrakoplovnoj bazi Papa.
/Desk/
