Tisuće ljudi okupile su se u subotu u Srebrenici kako bi obilježile 31. godišnjicu genocida koji su 1995. nad Bošnjacima počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba te kako bi sudjelovale u pokopu posmrtnih ostataka još deset žrtava tog zločina.
Nakon pada Srebrenice, koja je tada bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda, 11. srpnja 1995. ubijeno je više od osam tisuća Bošnjaka, pretežno muškaraca i dječaka, a još se traga za posmrtnim ostacima njih više od 900.
U krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima, gdje je u prethodnim godinama pokopano više od 6700 ubijenih, od ove subote leže i ostaci deset žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica diljem istočne Bosne u razdoblju od 1997. do 2022. godine.
Najmlađa žrtva koja je pokopana u subotu je Senad Jusić, koji je 1995. kada je ubijen imao 20 godina, a najstarija Ramo Dautović, koji je u trenutku kada je ubijen imao 56 godina.
U genocidu ubijena i dva Hrvata
U srebreničkom genocidu ubijeno je 8.370 Bošnjaka i dva Hrvata – Anto Stanić i Rudolf Hren. Fra Joso Oršolić, župnik župe Zvornik – Srebrenica, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) potvrdio je da su od 1992. do 1995. godine na području Podrinja smrtno stradala 23 katolika, od čega su dva ubijena u srebreničkom genocidu. Radi se o Rudolfu Hrenu i Anti Staniću. Imena i jednog i drugog uklesana su na bijeloj ploči u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.
Stradanje katolika u Podrinju tijekom rata od 1992. do 1995. šire je od priče o Srebrenici, iako se o tome rijetko govori. Fra Joso Oršolić, koji godinama putuje od Sarajeva do Zvornika i Srebrenice kako bi služio mise malobrojnoj katoličkoj zajednici, ističe da su u tom razdoblju na području Podrinja stradala 23 katolika, od čega 16 civila i sedam vojnika.
“Na neki način suosjećamo sa svim stradalim na ovom području. Ovdje su stradali i katolici iako se o tome možda puno ne govori. Četiri ili pet je stradalo u Zvorniku, a u Srebrenici tri. Ivan Hren je stradao 1992., njegov brat Rudolf 1995. i isto tako Anto Stanić ’95. Dakle, Rudolf i Anto su stradali kao civili u genocidu”, rekao je fra Oršolić.
Iako su brojke male u usporedbi s gotovo 8.000 katolika ubijenih u cijeloj Bosni i Hercegovini, fra Oršolić naglašava da je, s obzirom na malobrojnost katoličkog stanovništva u Podrinju prije rata, postotak stradalih izuzetno visok. Prema popisu iz 2013., na širem području od Han Pijeska do Zvornika danas živi tek oko 210 katolika. Unatoč teškoj prošlosti, fra Oršolić u svom radu inzistira na porukama mira i pomirenja. Njegov cilj je, kako kaže, izgradnja centra za dijalog, mir i pomirenje koji bi služio kao duhovno središte za sve ljude dobre volje.
Prije rata Rudolf Hren radio u tvornici akomulatora u Potočarima gdje mu se kobnog 11.07.1995. gubi svaki trag. Pokušao je šumama doći do slobodnog područja Tuzle ali nije uspio. Uhvatili su ga. Njegovi posmrtni ostatci su 2010. pronađeni u sekundarnoj masovnoj grobnici u Kozluku kod Zvornika. Po želji njegove majke Barbare Hren, pokopan je po katoličkom obredu u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica da njegov spomenik zajedno sa ostalim svjedoči onome što se dogodilo.
Prema svjedočenju Bošnjaka na društvenim mrežama, još jedan Hrvat koji je branio Bošnjake Srebrenice je Damir Skaler, koji je i danas živi svjedok stravičnih događanja u Srebrenici.
“Znate li da je preživio? Znate li da je jedan od živih svjedoka upada Arkanovaca u Srebrenicu početkom 1992. godine? Znate li da je taj čovjek krišom ulazio u okupirani grad, izvlačio leševe poklanih muslimana iz sranova dućana i tijekom noći ih pokapao i grobove označio. Znate li da je svojom glavom štitio (s ostalim prijateljima) živote roditelja Nasera Orića i da su ih spasili i izvukli iz Srebrenice? Znate li da taj čovjek nikada nije napustio BiH, mada je Hrvatski konzulat dolazio po njega? Znate li koliko srce ima taj čovjek koji je i danas s ljudima koje voli i s kojima je odrastao? Damir Skaler mu je ime. Hrvatska ne želi znati o herojima koji su čestiti ljudi, čista obraza, bez ikakve mrlje u životu”, napisala je korisnica Sabina A. Soldan.
U Srbiji Šešeljevi radikali slave osuđenog za genocid generala Mladića
Obilježavanje 31. godišnjice genocida počinjenog 1995. nad Bošnjacima u akcijama pripadnika vojske i policije bosanskih Srba na području Srebrenice, u Srbiji u subotu prate incidenti – dok srbijanski predsjednik službeno poručuje kako treba pokazati pijetet prema tamošnjim bošnjačkim žrtvama.
Na više lokacija u Novom Sadu u subotu ujutro su se pojavili plakati Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja kojima se iskazuje podrška bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću, osuđenom za genocid u Srebrenici, javio je novosadski portal 021.rs.
Za ratne zločine tijekom sukoba devedesetih pred sudom u Hagu osuđen je i Vojislav Šešelj.
Na plakatima SRS-a vidi se generalska kapa Ratka Mladića i poruka “Generale, tvojoj majci hvala”. Prema priopćenju SRS-a, akcija je provedena diljem Srbije kako bi se “podsjetilo na generalovu herojsku ulogu u oslobađanju srpske Srebrenice”.
Novosadski portal Razglas news na društvenim mrežama objavio je da “Novosađani po gradu uništavaju plakate SRS-a o Ratku Mladiću koji su se pojavili na obljetnicu genocida u Srebrenici”.
Nakon pada Srebrenice koja je tada bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda 11. srpnja 1995. ubijeno je više od osam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka, a još uvijek se traga za posmrtnim ostacima njih više od 900.
Na temelju rezolucije koju je 2024. donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda 11. srpnja obilježava se kao međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Ranije u subotu u Beogradu je, na mjestu gdje je pripremana komemoracija srebreničkim žrtvama, pretučen književnik i programski direktor festivala “Krokodil” Vladimir Arsenijević, kojega je napala skupina od dvadesetak huligana, okrutno ga udarajući.
Nasilnici su mu oteli telefon i vandalizirali prostor na kojem je pripremano odavanje počasti srebreničkim žrtvama.
Komemoraciju, koja je bila planirana za 11 sati, organizatori su otkazali iz sigurnosnih razloga.
Pojedine oporbene stranke i organizacije civilnog društva osudile su incidente i zatražile procesuiranje počinitelja, ocijenivši da je to posljedica politike poricanja genocida u Srebrenici.
Vučić je ranije u subotu tijekom posjeta Leskovcu novinarima rekao kako danas treba pokazati poštovanje prema srebreničkim žrtvama, ustvrdivši da to Srbi uvijek čine.
“Danas trebamo pokazati pijetet prema bošnjačkim žrtvama u Srebrenici. Ja to činim i ovog puta. I uvijek ćemo to činiti. Mi, za razliku od drugih, pokazujemo poštovanje i uvijek se duboko naklonimo žrtvama. To je naša obveza, jer time pokazujemo da smo ljudi”, rekao je Vučić.
Beogradska nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) priopćila je sredinom lipnja da je u novom izvješću “Stanje poricanja” tijekom 2025. identificirano najmanje 110 slučajeva u kojima su vlasti i institucije u Srbiji poricale ratne zločine iz ratova devedesetih godina.
Prema navodima iz izvješća, registrirano je najmanje 60 slučajeva veličanja 10 osuđenika za ratne zločine, te najmanje 50 slučajeva različitih oblika negiranja ratnih zločina, uključujući negiranje zločina u Račku (na Kosovu), opsade Sarajeva, postojanja logora u Prijedoru i masovnih grobnica u Batajnici kod Beograda, gdje su pokopana tijela žrtava s Kosova.
Genocid u Srebrenici, prema izvješću YIHIR-a, i dalje je najčešće porican zločin, s najmanje 30 dokumentiranih slučajeva u 2025. godini.
/Desk/
