Bosna i Hercegovina posljednjih 30 godina prolazila je sve i svašta pa se što u zbilji, što u šali kaže kako je država u stalnoj krizi s kraćim razdobljima stabilnosti. U takvoj atmosferi smo se doveli na samo europsko dno po gotovo svim mjerljivim parametrima. Ipak, u jednom posljednjih godina bilježimo vrlo dobre rezultate – turizmu, piše Dnevni list.
Iako se vrlo često neopravdano tvrdi kako je Bosna i Hercegovina najbolja u ovome ili onome, ono što jeste istina kako naša država uistinu ima što ponuditi turisti ma iz cijelog svijeta.
A kada govorimo o tome najvažnije je ono što je u Bosni i Hercegovini i dalje ostalo iskonsko, nedirnuto, a što se u modernom svijetu i ne viđa baš na svakom koraku – prirodne ljepote, šume, vode, sela kakva su nekada bila, poljoprivreda, mješavine raznih arhitektura, vjera, spomenika… Dakle, sve ono što sve više i više traže današnji turisti.
Iako je naša zemlja na svakom koraku puna turističkih potencijala jedan dio se ipak izdvaja – Hercegovačko-neretvanska županija.
Glavna obilježja
HNŽ administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine i smještena je u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, sa sjedištem Vlade i Skupštine u Mostaru. HNŽ zauzima površinu od 4.401 km2 , odnosno 16,85 posto teritorija Federacije BiH ili 8,59 posto teritorija Bosne i Hercegovine. Gustoća naseljenosti HNŽ/K-a je 49,1 stanovnika po km2 , čime se HNŽ/K-a svrstava u rjeđe naseljene županije obzirom da je prosječna gustoća naseljenosti Federacije BiH 83,7 stanovnika po km2.
Prirodne i zemljopisne značajke ovoga područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu te drvnoj industriji. Na sjeveru HNŽ/K-a prevladava umjereno kontinentalna, na planinama planinska, a na jugu mediteranska klima.
Ekološki čista i netaknuta priroda, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa susjednom Republikom Hrvatskom, tj. njezinim vratima u svijet – Srednjom Dalmacijom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su čimbenici za gospodarski napredak ovoga kraja.
HNŽ je jedan od turistički najaktivnijih i najrazvijenijih regija u Bosni i Hercegovini i turistički najrazvijenija regija u Federaciji BiH. Međutim, bez obzira na relativno dobre pokazatelje turističkoga prometa i kvalitetnu i diverzificiranu turističku resursnu osnovu, turizam se na području HNŽ-a još uvijek većinom razvija stihijski, a potencijali koje nudi turistički razvitak su tek manjim dijelom iskorišteni. Za daljnji razvitak turizma HNŽ-a potrebno je inoviranje postojećih i razvitak novih sadržaja turističke ponude, podizanje vidljivosti i prepoznatljivosti HNŽ-a na turističkome tržištu te jačanje ljudskih potencijala osposobljenih suvremenim znanjima i vještinama koji doprinose održivosti turizma HNŽ-a, posebice uzimajući u obzir kako je turizam radno intenzivna uslužna djelatnost, pa je kvaliteta kadrova jedna od ključnih odrednica ukupne kvalitete turističkoga proizvoda.
Navedeno je od posebnoga značaja kad se uzme u obzir da sustavan, planski, uravnotežen i dugoročno održiv razvitak turizma na području HNŽ-a i izgradnja imidža HNŽ-a kao prepoznatljivog i poželjnoga turističkog odredišta predstavljaju ključne razvojne odrednice u oblasti turizma u predstojećem planskome razdoblju. Poljoprivreda je, uz turizam, jedna od glavnih gospodarskih grana na području HNŽ-a, pa je nužno raditi na njihovom većem povezivanju i stavljanju u funkciju razvitka turističke ponude (npr. revitalizacija i razvitak vinskih cesta) i sadržaja domaćih/lokalnih poljoprivrednih proizvoda, što je izravno povezano s brendiranjem HNŽ-a kao prepoznatljivog i poželjnoga turističkog odredišta koje se oslanja na domaće/lokalne i autohtone turističke proizvode.
Cilj prioriteta je podizanje kvalitete turističke ponude, osiguranje sustavnoga i planskoga turističkog razvitka i podizanje poželjnosti i prepoznatljivosti HNŽ-a kao destinacije na turističkome tržištu uz jačanje turističkih kapaciteta u svim aspektima. Realizacija prioriteta omogućit će ubrzan, sustavan i planski razvitak turizma na području HNŽ-a, što će, kroz multiplikativne učinke turizma, izravno potaknuti razvitak i drugih gospodarskih aktivnosti na području HNŽ-a, te doprinijeti i ukupnome ekonomskom razvitku HNŽ-a. Realizacija ovoga prioriteta će rezultirati povećanjem broja turističkih noćenja, većim brojem smještajnih objekata visoke kategorije, ali i podizanjem javne svijesti o mogućnostima koje pruža turistički razvitak, što će biti vidljivo i kroz veće zanimanje za srednje i visoko obrazovanje iz područja turizma, navodi se u . Strategiji razvitka HNŽ-a 2021-2027.
Samo nebo je granica razvoja
Uistinu, rijetko gdje se u svijetu može naći da na tako malom geografskom području imate more i ljetni turizam (Neum), rijeke i jezera koje nude sve više i više sadržaja (Neretva, Trebižat, Jablaničko jezero, Boračko jezero…), pa sve do zimskog i planinskog turizma (Rujište), ali i vjerski turizam jer se upravo u HNŽ-u nalazi jedno od najpoznatijih svetišta u svijetu (Međugorje). A sve je to ‘umotano’ i u vrlo zanimljivu povijest naših krajeva koja je još vidljiva na svakom koraku – građevine iz Otomanskog razdoblja, Austro-Ugarskog, Jugoslavenskog…
Sve ovo iz godine u godinu privlači sve više i više turista iz cijeloga svijeta, ali turizam u HNŽ-u još uvijek je uvelike prepušten stihiji. Tamo je ne ovogodišnjem okruglom stolu održanom u Mostaru pod nazivom ‘Izazovi, politike i upravljanje turizmom’, predsjednica Vlade HNŽ-a, Marija Buhač, istaknula je kako je Vlada od početka svog mandata prepoznala turizam kao stratešku gospodarsku granu.
“Vlada kojoj sam na čelu samim je preuzimanjem mandata pozicionirala turizam u vrh svojih prioriteta, jasno ga odredivši strateškom granom našega ukupnog gospodarstva. Svakomu tko poznaje naše prilike to ne treba dodatno obrazlagati. HNŽ je prostor bogat iznimnim turističkim potencijalom, u svim sferama te djelatnosti, počevši od tradicionalnoga turizma koji se naslanja na naša prirodna, kulturna, vjerska, povijesna, baštinska, arheološka i druga bogatstva, preko pustolovnoga turizma, ekstremnih izazova za ljubitelje adrenalina, do onih koji vole uživati u mjesnim posebnostima kulinarstva, enologije i svega onoga što se uz to vezuje”, kazala je Buhač.
“Naša županija, od njezina sjevera do krajnjega juga i izlaza na more, ima nevjerojatan potencijal koji treba usmjeriti, kojim treba upravljati i koji je potrebno promovirati kao vrhunska turistička odredišta, s naglaskom na cjelogodišnju uslugu, cjelogodišnji turizam. Međutim, turizam se ne događa sam od sebe, ili se barem mora prestati događati sam od sebe. Krajnje je vrijeme preuzeti inicijativu i iz svojevrsne stihije prijeći u sustavan rad svih dionika koji njime upravljaju i koji unutar te gospodarske grane djeluju”, poručila je Buhač, dodavši kako Vlada HNŽ-a predano radi upravo na tomu.
“Našom je misijom osnažiti sve procese kojim ćemo HNŽ pretvoriti u još privlačnije i globalno konkurentnije područje uravnoteženoga i održivoga razvitka i visoke kvalitete življenja. Upravo na tomu tragu, današnjom se raspravom o aktualnim izazovima u sigurnosti, politikama, upravljačkim modelima i primjerima dobre prakse, želi identificirati održiva i inovativna rješenja koja mogu unaprijediti konkurentnost, otpornost i dugoročnu održivost turističkih odredišta. Svjesni smo, međutim, kako nas očekuje još puno posla na putu stavljanja naših potencijala u punu turističku funkciju. Zato ćemo uvijek poduprijeti ovakva i slična zbivanja koja imaju prostora ponuditi konkretnu pomoć u tim nastojanjima”, zaključila je Buhač.
Mirjana Milićević, moderatorica i predstavnica organizatora ovog skupa, tada je jasno poručila kako Mostar i regija bilježe milijunske posjete, iako ne postoje službene statistike.
“Samo je Stari most 2024. godine, prema broju vinjeta, zabilježio preko pola milijuna posjeta. Međutim, bez strateških planova i definiranja prioriteta, održiv razvoj turizma nije moguć. Kod nas se turizam često događa stihijski, bez jasnog upravljanja i kontrole. Zato je važno učiti iz primjera dobrih praksi, osobito onih iz Republike Hrvatske”, rekla je Milićević.
/Desk/
