Austrijski mediji izvješćuju kako nedavna analiza Europske unije pokazuje kako bi Austrija također mogla biti izuzeta od dodatnih obveza prijema migranata do kraja 2026. godine.
Kako navode dnevni austrijski listovi “Österreich” i “Heute”, ali i drugi mediji, “prema izvješću Europske komisije, Austrija je – uz Poljsku, Bugarsku, Češku, Estoniju i Hrvatsku – među zemljama koje su u posljednjih pet godina posebno pogođene migrantskim pritiskom”, prenosi Fenix magazin.
To bi službenom Beču omogućilo da zatraži izuzeće od obveza solidarnosti u okviru novog mehanizma solidarnosti Europske unije, Ako se izuzeće odobri, Austrija ne bi bila dužna prihvatiti dodatne migrante iz drugih država članica EU-a, niti davati financijski doprinos.
Razlog za ovo potencijalno olakšanje od migrantskog teret je veliki broj zahtjeva za azil, koje je Austrija zaprimila posljednjih godina.
Novi mehanizam solidarnosti je dio Pakta o azilu i migracijama, koji bi trebao stupiti na snagu sredinom 2026. Njegov je cilj, kako navode mediji, pružati ciljanu pomoć zemljama koje se suočavaju s posebno velikim migracijskim pritiskom.
To znači, kako ističu domaći mediji, Austrija bi trebala dobiti izuzeće od obveze solidarnosti.
Prema medijskim izvješćima Europska komisija je u utorak poduzela prve korake prema uspostavljanju “Fonda solidarnosti”, a sve u sklopu Pakta EU o migracijama i azilu, istovremeno nudeći Austriji i preostalim gore navedenim zemljama, među njima i Hrvatskoj, izuzeće od obveze solidarnosti.
Koliko će biti “težak” taj novooformljeni Fond solidarnosti – koji će se koristiti za pokrivanje budućih potreba država članica EU-a pod pritiskom migracije – zasad nije objavljeno.
Prema pravilima Europske komisije, prijedlog financiranja, temeljen na odredbama Pakta, nije javan. Navodno Europsko vijeće prvo mora usvojiti prijedlog i odlučiti o iznosu doprinosa država članica.
U Izvješću EU-a se navodi da “nakon što Vijeće usvoji odluku o Fondu solidarnosti, doprinosi koje će za solidarnost morati izdvajati države članice, bit će javni i pravno obvezujući”.
Što se tiče Austrije, Bugarske, Češke, Estonije, Hrvatske i Poljske, Komisija je, na temelju Europskog godišnjeg izvješća o azilu i migracijama, prepoznala “važan izazov”, koji je proizašao iz migracijskih pritisaka u tim zemljama, tijekom proteklih pet godina. Te bi zemlje, kako se navodi, stoga mogle imati pravo podnijeti zahtjev za potpuno ili djelomično izuzeće od takozvanih obveza solidarnosti.
“To bi značilo za Austriju i preostale zemlje iz njene skupine, da ne bi morala prihvatiti nikakve dodatne migrante iz drugih država članica EU”, ističe “Heute”.
Grčka, Cipar, Italija i Španjolska procjenjuju se kao zemlje sa nesrazmjerno velikim brojem dolazaka migranata i trenutno se suočavaju s vrlo visokim migracijskim pritiskom. Stoga će ih se osloboditi tog tereta – bilo financijskim isplatama drugih država članica ili preraspodjelom izbjeglica.
Ove će četiri zemlje moći pristupiti Fondu solidarnosti kada stupi na snagu u lipnju 2026. godine.
“Postoji ogroman pritisak uzduž mediteranske rute”, rekao je povjerenik Europske komisije za unutarnje poslove i migracije, Austrijanac, Magnus Brunner.
Iako Austrija nije na istoj razini kao te četiri države, u posljednjih je pet godina primila iznadprosječan broj migranata. Rekordna stopa zabilježena 2022. godine, kada je bila zemlja s najvećom stopom azilanata EU-a, po glavi stanovnika. Stoga dolazi u obzir da bude izuzeta iz mehanizma solidarnosti, napominje “Heute”.
Uz napomenu, da ako Austriji bude odobren zahtjev za izuzeće, neće morati primati dodatne tražitelje azila, sve do kraja 2026. godine. Također će biti i izuzeta plaćanja bilo kakvih financijskih naknada zemljama poput Grčke, Cipra, Španjolske i Italije.
Dvanaest država članica EU-a, uključujući Njemačku i Francusku dobit će prioritetni pristup mjerama potpore zbog svoje trenutne situacije s migrantima. Njihova će se situacija brže procjenjivati, piše “Österreich” . Njemačka će također imati značajne koristi od Pakta o migracijama i azilu, zaključuje isti izvor.
/Desk/
