Udruga ‘Za uspjeh mladih’ provela je veliko anketno istraživanje na pitanje ‘Kako mladi vide Bosnu i Hercegovinu?’.
Istraživanje je podržano od strane Federalnog ministarstva kulture i sporta i na uzorku od 200 mladih iz različitih krajeva FBiH u drugom dijelu 2025. godine. Ovo istraživanje donosi zanimljive rezultate o kvaliteti života, planovima za budućnost, povjerenju u institucije i percepciji razvoja zemlje.
U istraživanju je sudjelovalo 41% muškaraca i 59% žena, većinom starosne skupine 25–30 godina (62,9%), dok je trećina bila u dobi 19–24 godine. Najviše ispitanika dolazi iz Hercegovačko-neretvanske županije (30%), Zeničko-dobojske (20%) i Srednjobosanske (15,7%). Čak 64,3% ispitanika je zaposleno, dok su njih 20% studenti ili učenici. Većina ima završenu srednju školu ili visoko obrazovanje.
Ovo su rezultati anketnog ptanja:
Kvaliteta života i pogled na BiH
Kvalitetu života mladih u BiH ispitanici ocjenjuju pretežito osrednjom (48,6 %), dok ju tek 1,4% smatra odličnom. Da situacija nije idealna, potvrđuje i podatak da čak 61,4% mladih BiH vidi kao zemlju s potencijalom, ali lošim vođenjem.
Najveće zapreke za mlade identificirane su kao nedostatak prilika (71,4%), korupcija (60%), nezaposlenost (54,3%), politika i slab obrazovni sustav (više od 34%). Ispitanici bi najprije mijenjali ekonomske prilike i politički sustav, a zatim i obrazovanje te pravosuđe.
Budućnost mladih: ostati ili otići?
Jedno od najosjetljivijih pitanja – gdje vide budućnost – donijelo je podijeljene odgovore: 54,3% – vide svoju budućnost u BiH, 38,6% – nisu sigurni, dok 7% – planira odlazak.
Međutim, kada je pitanje izravno postavljeno – biste li trajno iselili ako biste imali priliku – tada 45,7% kaže da nije sigurno, 22,9% bi otišlo, a 31,4% bi ostalo.
Povjerenje u institucije – na minimumu
Mladi nemaju preveliko povjerenje u institucije BiH. Na pitanju koliko vjeruju institucijama odgovori su sljedeći: Uopće ne vjeruje: 24,3% malo vjeruje: 14,3%, djelomično vjeruje: 32,9%, uglavnom vjeruje 14,3%, potpuno vjeruje: 2,9 %.
Slično je i s ocjenom rada političara prema mladima: oko 60% njih smatra da je njihov rad loš ili osrednji.
Iako povjerenje ne postoji, mladi ipak žele biti uključeni u procese odlučivanja – njih čak 75 % bi sudjelovalo u vijećima mladih, javnim raspravama i sličnim tijelima.
Što mladi očekuju od vlasti?
Najjasnija i najsnažnija poruka istraživanja je slijedeća:Mladi najviše trebaju poslove i radna mjesta – 64,3%, podršku poduzetništvu – 15,7%, stipendije i podršku obrazovanju – 10%. Kulturni i sportski sadržaji ne smatraju se prioritetom.
Kada je riječ o razini vlasti koja treba pružiti najveću pomoć, ispitanici najviše nade polažu u lokalne zajednice i općine (30%), zatim u entitetsku razinu.
Gdje bi mladi najradije radili?
Podaci otkrivaju zanimljiv trend: mladi u BiH sve manje vjeruju u stabilnost javnog sektora, ali istovremeno žele veću razinu sigurnosti. 41,4% mladih najradije bi radilo u javnom sektoru, 47,1% želi raditi na poslu koji bi sami pokrenuli, dok samo najprije 11,4% bira privatni sektor.
Ovakvi rezultati pokazuju da mladi sve više razmišljaju o poduzetništvu, ali i dalje u značajnoj mjeri žele stabilnost državnih institucija, iako im generalno ne vjeruju. Ovo je svojevrsni paradoks koji najbolje odražava stanje društva – javni sektor se doživljava sigurnijim, ali ne nužno i kvalitetnijim.
Mogu li mladi uspjeti bez “veza i poznanstava”?
Odgovori na ovo pitanje jedan su od najjasnijih pokazatelja stanja društva.
Mladi u BiH gotovo jednoglasno smatraju kako uspjeh nije rezultat isključivo rada: 34,3% smatra kako se ne može uspjeti bez veza,48,6% nije sigurno, dok tek 17,1% vjeruje da se može uspjeti bez poznanstava.
To znači da više od 80% mladih ili ne vjeruje ili sumnja kako je uspjeh moguć bez nepotizma.
EU integracije: važne, ali oko ulaska u EU nema previše optimizma
Većina mladih smatra ulazak BiH u EU važnim – 64% navodi da im je to umjereno, vrlo ili presudno važno. No, optimizam oko ulaska BiH u EU do 2030. skoro i ne postoji.
Razvojni potencijali BiH
Mladi smatraju da najveći potencijal za razvoj države imaju turizam – 62,9%, poljoprivreda i prehrambena industrija – 57,1%, energetika – 54,3% i IT sektor – 48,6%.
Odnos prema društvu, volontiranju i politici
Zanimljivo je da mladi generalno nisu politički apatični. Polovica ih ima umjereno zanimanje za politiku. Volonterske aktivnosti također su zastupljene – gotovo 60% volontira povremeno, često ili vrlo često.
Glavni izvor informacija su internet portali i društvene mreže, dok TV i radio bilježe minimalnu ulogu.
Kada pomisle na budućnost BiH, mladi najviše osjećaju: neizvjesnost, ravnodušnost, nadu, dok su u manjem broju zastupljeni strah i entuzijazam.
Zaključak
Iako istraživanje pokazuje da se mladi u BiH suočavaju s brojnim izazovima – od nepovjerenja u institucije do nedostatka prilika – jednako tako otkriva i važnu, ohrabrujuću činjenicu: mladi i dalje vjeruju kako su promjene moguće.
Velika većina želi sudjelovati u procesima odlučivanja, spremna je raditi, volontirati, pokretati vlastite projekte i doprinositi zajednici. Prepoznaju realne razvojne potencijale u turizmu, IT sektoru, energetici i poljoprivredi – područjima koja upravo oni mogu najviše unaprijediti.
Unatoč neizvjesnosti i sumnjama, mladi ne napuštaju ideju da BiH može biti mjesto u kojem se gradi karijera i život. Njihova spremnost na poduzetništvo, volontiranje i uključivanje u društvene procese pokazuje da ova generacija nije pasivna, nego motivirana, energična i spremna preuzeti odgovornost za budućnost.
Ako institucije prepoznaju i podrže tu energiju, Bosna i Hercegovina bi upravo zahvaljujući mladima mogla napraviti iskorake koje dugo čeka, zaključuje se u analizi.
/Desk/
