Kako se američko tržište rada usporava, intervjui koje vodi umjetna inteligencija i automatski generirana popratna pisma dramatično mijenjaju proces zapošljavanja, i to, čini se, ne nabolje.
Više od polovice organizacija koje je anketiralo Američko društvo za upravljanje ljudskim potencijalima (Society for Human Resource Management) koristilo je AI u zapošljavanju tijekom 2025. godine. Istodobno, procjenjuje se da se oko trećina korisnika ChatGPT-a oslanjala na OpenAI-jev chatbot kako bi im pomogao u potrazi za poslom.
Međutim, nedavna istraživanja pokazuju da su kandidati koji koriste AI tijekom procesa zapošljavanja, paradoksalno, manje skloni tome da budu zaposleni. U međuvremenu, tvrtke se suočavaju s naglim porastom broja prijava.
Gubitak kvalitete informacija
„Sposobnost tvrtki da danas izaberu najboljeg radnika možda je čak i slabija zbog umjetne inteligencije“, izjavila je Anaïs Galdin, istraživačica s Dartmoutha i koautorica studije koja je analizirala utjecaj velikih jezičnih modela (LLM-ova) na popratna pisma.
Galdin i njezin koautor Jesse Silbert s Princetona analizirali su popratna pisma iz desetaka tisuća prijava za posao na platformi Freelancer.com. Istraživači su utvrdili da su, nakon pojave ChatGPT-a 2022. godine, popratna pisma postala dulja i jezično kvalitetnija, ali su im poslodavci počeli pridavati znatno manji značaj. To je otežalo razlikovanje doista kvalificiranih kandidata od ostalih, dok su se istodobno smanjili i stopa zapošljavanja i prosječne početne plaće.
„Ako ne učinimo ništa kako bismo poboljšali protok informacija između radnika i tvrtki, mogli bismo dobiti upravo ovakav ishod“, rekao je Silbert, osvrćući se na rezultate studije.
Automatizacija intervjua i algoritamska pristranost
S porastom broja prijava, poslodavci sve češće automatiziraju i sam intervju. Većina (54%) američkih tražitelja posla koje je u listopadu anketirala tvrtka Greenhouse, proizvođač softvera za zapošljavanje, izjavila je da je već imala intervju koji je vodila umjetna inteligencija.
„Algoritmi mogu kopirati, pa čak i pojačati ljudske predrasude“, upozorio je Djurre Holtrop, istraživač koji se bavi upotrebom asinkronih videointervjua i LLM-ova. „Svaki programer mora biti svjestan tog rizika.“
Daniel Chait, izvršni direktor tvrtke Greenhouse, upozorio je da je AI stvorio svojevrsnu „petlju propadanja“ (doom loop):
„Obje strane govore: ‘Ovo je nemoguće, ne funkcionira, postaje sve gore’“, rekao je Chait za CNN.
Otpor i zakonska regulativa
Iako se predviđa da će tržište tehnologija za zapošljavanje do kraja godine dosegnuti vrijednost od 3,1 milijardu dolara, raste otpor sindikata i zakonodavaca. Liz Shuler, predsjednica sindikata AFL-CIO, nazvala je upotrebu AI-ja u zapošljavanju „neprihvatljivom“, navodeći da sustavi diskriminiraju radnike na temelju proizvoljnih kriterija poput poštanskog broja ili učestalosti osmijeha.
Savezne države poput Kalifornije, Colorada i Illinoisa donose nove zakone za regulaciju AI-ja. Ipak, nedavna izvršna uredba koju je potpisao predsjednik Donald Trump unosi dodatnu neizvjesnost u pogledu usklađenosti državnih i saveznih propisa.
Budućnost bez „ljudskog dodira“
Unatoč problemima, zapošljavanje uz pomoć AI-ja vjerojatno će opstati jer omogućuje brzu obradu velikog broja podataka. No, oni koji cijene ljudski kontakt ostaju razočarani.
Jared Looper, IT projektni menadžer iz Salt Lake Cityja, iskustvo s AI regruterom opisao je kao „hladno“. On strahuje da će u novom sustavu, gdje je prilagodba algoritmima postala ključna vještina, mnogi izuzetni ljudi biti nepravedno zapostavljeni.
