Unatoč visokoj razini obrazovanja i profesionalnog iskustva, žene u Bosni i Hercegovini i dalje su daleko od ravnopravne zastupljenosti na mjestima odlučivanja. Prema novom istraživanju udruženja Women on Boards Adria i UN Women u BiH, žene u ovoj zemlji zauzimaju tek svaku četvrtu rukovodeću poziciju, a trenutni tempo promjena sugerira da će za punu rodnu ravnopravnost biti potrebno čak 109 godina, izvještava N1.
Studija pod nazivom “Žene u upravnim odborima u Bosni i Hercegovini: Unapređenje rodne ravnopravnosti u korporativnom odlučivanju” temelji se na analizi 2.717 srednjih i velikih kompanija, koje zajedno ostvaruju više od 85 posto ukupnih prihoda u zemlji, što je čini jednim od najobuhvatnijih presjeka korporativne ekonomije BiH do sada.
Tri četvrtine kompanija bez ijedne žene u upravi
Rezultati istraživanja pokazuju poraznu sliku: u gotovo tri četvrtine analiziranih kompanija ne postoji nijedna žena u upravljačkim strukturama.
O razlozima takvog stanja govorila je osnivačica Women on Boards Adria, Biljana Braithwaite:
“Cilj istraživanja bio je potvrditi ono što smo naslućivali, ali i potkrijepiti to podacima koji dolaze iz samog srca ekonomije. Ovo nije slučajan uzorak – ovo je realna slika stanja u Bosni i Hercegovini.”
Uzroci neravnopravnosti su višeslojni:
- Duboko ukorijenjeni društveni stereotipi.
- Izazovi usklađivanja poslovnog i privatnog života.
- Nedostatak sistemske podrške i mentorskih mreža.
- Zabrinjavajući podatak: žene su u 90% slučajeva prisutne u upravnim odborima, dok ih je tek 10% u nadzornim odborima – tijelima koja donose ključne strateške odluke.
Problem nije znanje, već pristup
Predstavnica UN Women u BiH, Jo-Anne Bishop, naglasila je da prepreke nisu kompetencije, već sustav.
“Žene u BiH imaju izvrsno obrazovanje i ekspertizu. Ne stoji argument da nisu kvalificirane – prepreke su sistemske.”
Kao ključnu barijeru navela je neplaćeni rad. Žene u BiH provode 6,5 puta više sati u neplaćenoj njezi i kućanskim poslovima nego muškarci. Bez fleksibilnih radnih politika, napredak će ostati spor.
Vlast kao ogledalo društva
Ministar rada i socijalne politike FBiH, Adnan Delić, priznao je da ni institucije vlasti nisu pozitivan primjer. Najavio je izmjene Zakona o radu kojima će se ugraditi EU direktive o balansu privatnog i poslovnog života:
- Zabrana otkaza trudnicama i porodiljama.
- Uvođenje fleksibilnijih modela rada.
- Jačanje pravne zaštite i uvođenje kvota.
Studija upozorava i na fenomen tokenizma – simboličnog uključivanja žena. U kompanijama koje imaju žene u rukovodstvu, najčešće je riječ o samo jednoj ženi, dok svega 0,61% kompanija ima pet ili više žena na upravljačkim pozicijama. U usporedbi s prosjekom EU, gdje žene čine oko jedne trećine menadžerskih pozicija, BiH značajno zaostaje.
Čak 88% vlasnika kompanija smatra da su žene imale pozitivan utjecaj na poslovanje, posebno u segmentima komunikacije i transparentnosti. Inkluzivnije upravljanje nije samo “žensko pitanje”, već put prema boljem poslovanju i prosperitetnijem društvu.











