Petnaest minuta nakon polijetanja stigao je poziv guvernerki Narodne banke Srbije: milijuni dolara vrijedne zlatne poluge, namijenjene trezoru u Beogradu, ostale su na pisti jednog švicarskog aerodroma.
U zračnom teretnom prometu, unatoč izuzetnoj vrijednosti poluga, svježe cvijeće, hrana i druge lako pokvarljive namirnice i dalje imaju prednost. „Ovo smo naučili na teži način“, rekla je Jorgovanka Tabaković na jednoj konferenciji krajem prošle godine.
Srbija je među sve većim brojem središnjih banaka koje ubrzano gomilaju ogromne zalihe zlata, preokrećući desetljeća konvencionalne ekonomske logike i potičući rast cijene zlata uslijed rastućih geopolitičkih tenzija. Dok Washington dovodi u pitanje neovisnost američkih Federalnih rezervi (Fed), izazivajući nervozu na financijskim tržištima, cijena je ovog tjedna skočila na rekordnih 4.643 dolara, odnosno 3.463 funte po unci, a analitičari procjenjuju da bi ove godine mogla probiti granicu od 5.000 dolara.
Kako Donald Trump razara globalni poredak zasnovan na pravilima, službene institucije, kao i privatni investitori, grčevito kupuju zlato. Udio ove imovine u deviznim rezervama središnjih banaka udvostručio se u proteklom desetljeću i sada prelazi četvrtinu ukupnih rezervi, što je najviša razina u gotovo 30 godina.
Iako to dijelom odražava nagli rast cijene poluga, stručnjaci kažu da središnje banke pune svoje trezore i kao vid osiguranja u nestabilnom svijetu. Mnoge također ubrzano vraćaju zlatne rezerve koje drže u inozemstvu i smanjuju izloženost američkom dolaru.
„Geopolitički smo se pomaknuli od Pax Americane ka globalnom neskladu. Kada vidimo što Sjedinjene Američke Države rade, to je zakon džungle“, kaže Raphaël Gallardo, glavni ekonomist u tvrtki za upravljanje imovinom Carmignac. „Investitori, privatni i državni, vjeruju da njihove strateške rezerve više nisu sigurne u dolarima, jer mogu biti zaplijenjene preko noći. Dolar gubi kredibilitet kao nominalno sidro globalnog monetarnog sustava, jer Federalne rezerve gube kredibilitet, a američki Kongres gubi svoj.“
Uloga deviznih rezervi
Službene rezerve su ključni dio globalne monetarne slagalice. One podupiru nacionalne valute kao svojevrsni sigurnosni fond i obično se sastoje od valuta poput dolara, eura, jena i funte, kao i od zlata, obveznica i imovine Međunarodnog monetarnog fonda. Koriste se za očuvanje povjerenja investitora i mogu se aktivirati radi stabilizacije deviznih tečajeva u trenucima stresa.
Tijekom većeg dijela proteklog stoljeća dolar je bio primarna rezervna valuta, podmazivač globalnih financija i sredstvo razmjene u većini svjetske trgovine. Povijesno gledano, monetarni sustav je vezivao valute za vrijednost zlata (zlatni standard), pri čemu su se zemlje obvezivale papirni novac zamijeniti za fiksnu količinu zlata. Međutim, veza dolara s plemenitim metalom (prema sporazumu iz Bretton Woodsa iz 1944. godine) prekinuta je tijekom ekonomskih potresa sedamdesetih godina odlukom tadašnjeg američkog predsjednika Richarda Nixona. Od tada devizni tečajevi slobodno fluktuiraju na međunarodnim tržištima.
Slabljenje statusa dolara
Ipak, status dolara slabi, što odražava Trumpovo nepredvidivo vođenje politika, uključujući miješanje u rad Federalnih rezervi i krhke javne financije SAD-a, kao i spremnost Washingtona da koristi ekonomske sankcije. To uključuje i ciljano zamrzavanje rezervi ruske središnje banke nakon invazije Vladimira Putina na Ukrajinu.
Dolar je oslabljen, ali nije nestao. S oko 66 posto ukupnih rezervi središnjih banaka prije deset godina, njegov udio je pao na oko 57 posto. Ekonomisti kažu da je razlog nedostatak jasne alternative. Druge fiat valute, poput funte, eura, jena ili juana, nemaju globalni obujam. Kao posljedica toga, institucije se okreću zlatu, najstarijem pouzdanom čuvaru vrijednosti na svijetu.
U lipnju prošle godine, potaknuto rastom cijene poluga, zlato je preteklo euro i postalo druga najvažnija rezervna imovina na svijetu, odmah iza dolara. „Ne postoji valuta koja bi zamijenila dolar. Zato zlato sja po inerciji“, kaže Gallardo. „Ljudi se vraćaju onome što je britanski ekonomist John Maynard Keynes nazvao ‘barbarskim reliktom’, jer ono nije ničiji dug.“
Povratak zlata u domaće trezore
Prema istraživanju koje je za Invesco provedeno među 50 središnjih banaka, oko polovice njih planira povećati udio zlata u rezervama. Dvije trećine također planiraju premjestiti zalihe poluga koje drže izvan svojih granica natrag u domaće trezore radi sigurnosti.
„Zlato je oduvijek bilo krajnje sigurno utočište. To je oblik zaštite i posljednja linija obrane ako tradicionalne fiat valute zakažu“, kaže Rod Ringrow, direktor za službene institucije u Invescu. „Posljednje četiri godine obilježila je potpuna militarizacija rezervi nakon sukoba između Rusije i Ukrajine.“
Povijesno, mnoge središnje banke držale su svoje zlato u Londonu, Švicarskoj i New Yorku. Banka Engleske je najvažnije svjetsko čvorište; njezini trezori sadrže oko 400.000 poluga. Međutim, pritisak za repatrijaciju raste. Venecuela, primjerice, ima poluge vrijedne oko dvije milijarde dolara zaključane u Banci Engleske, kojima ne može pristupiti jer britanska vlada ne priznaje režim u Caracasu.
Uz Srbiju, zlato su nastojale vratiti Indija, Mađarska i Turska. Poljska je već vratila stotine tona poluga iz Londona, SAD-a i Kanade. Njemačka je bila pionir ovog trenda još 2010-ih, vraćajući tisuće tona iz SAD-a i Francuske.
Tko najviše kupuje?
Ekonomisti kažu da zlato najviše gomilaju zemlje izložene geopolitičkim tenzijama. Kupnje središnjih banaka porasle su za 10 posto prošle godine, predvođene Poljskom, Kazahstanom, Azerbajdžanom i Kinom. Peking je u velikom kupovnom naletu s više od 2.000 tona, pokušavajući parirati Washingtonu, koji i dalje vodi s više od 8.000 tona (iako trezor Fort Knoxa nije službeno revidiran od 1953. godine).
Dok neki vjeruju da bi kriptovalute mogle konkurirati zlatu, središnje banke ostaju oprezne prema tom nestabilnom tržištu. Jonathan Fortun iz Instituta za međunarodne financije zaključuje da, iako je zlato u usponu, malo je imovine koja zasad može u potpunosti zamijeniti dolar. „Skidanje dolara s trona donijelo bi sa sobom mnogo drugih, većih problema.“
