Bivši predsjednik Republike Srpske (RS) i predsjednik vladajućeg SNSD-a Milorad Dodik, u svom obraćanju za javnost, europsku povjerenicu za proširenje Martu Kos nazvao je “intelektualnim monstrumom”.
Dodik je ovu uvrjedljivu tvrdnju izrekao kao reakciju na njenu izjavu za medije, konkretno Financial Times od 4. studenoga, kako se u EU razmatra mogućnost stavljanja na “probni rok” država kandidatkinja za članstvo. O čemu se tu radi?
EU oprezna zbog ruskog utjecaja u Uniji
“Zamislite te neke intelektualne monstrume kakva je ta Marta Kos koja kaže da je glavno pitanje pridruživanja sprječavanje da se zemlje u budućnosti ponaša kao Mađarska. Je li to moguće. Je li to EU u koju mi želimo ići? Ne želimo. Što se toga tiče, da nas uvuku u EU bez statusa i bez prava glasa – ja sam protiv. RS će biti protiv”, poručio je Dodik u svom jučerašnjem obraćanju za javnost iz središnjice njegove stranke u Banja Luci, piše Dnevni list.
Međutim, dok Dodik još uvijek, čini se, ne želi prihvatiti činjenicu da je BiH, a tako i njen entitet RS, u Europi, kao što i ne prihvaća presude najviših sudskih instanci, izjava Marte Kos kako se u EU razmišlja o uvođenju novih koraka za države kandidatkinje, mora se priznati, uistinu je novina.
Ono što je značajno za naglasiti je kako je EU, nakon ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine, dramatično promijenila stajalište o proširenju na nove članice, države zapadnog Balkana, a koji je više od desetljeća bio na čekanju. Može se kazati da je upravo ruska invazija oživjela proces proširenja.
Međutim, suočena s, još uvijek, značajnom nepripremljenošću zemalja kandidatkinja, ali i previranjima unutar same Unije, a posebno zbog Mađarske koja se pod vodstvom Viktora Orbana i svojih ekonomskih interesa, prvenstveno uvoza jeftinih ruskih energenata, protivi i blokira jedinstveni konsenzus o uvođenju sankcija Rusiji, očito je kako se traži kompromisno rješenje.
EU se želi ojačati i potencijalno odvratiti zemlje kandidatkinje od ruskog utjecaja, ali i spriječiti novog, kako se Kos izrazila, “trojanskog konja” u Uniji.
Uistinu, zar je EU potrebno još neka država članica koja će, kao ruski saveznik, potkopavati jedinstvo i umjesto jačanja ovog saveza, svojim djelovanjem ga slabjeti? Ma što o tome mislio Dodik, ovakav stav je razumljiv, jer EU želi zaštititi svoje interese, ojačati sigurnost i slijediti temeljnu viziju postanka Unije, tim više što i on sam svojim stalnim političkim istupima i najavama o odcjepljenju i novim blokadama, potkopava vlastitu državu BiH, za koju kaže kako “ne postoji” i “neka se nosi do đavola”. Ostaje za nagađati kako bi se ovakve politike i političke retorike provele u, primjerice, Rusiji koju Dodik smatra “strateškim partnerom”.
Iako će se o novom pristupu tek raspravljati, potpuno su jasni razlozi zašto je EU vrlo oprezna od jačanja ruskog utjecaja u Uniji. Međutim, jasno je da taj model neće uspjeti ako ga ne prihvate države kandidatkinje koje će, a to je sigurno, imati svoje argumente za protivljenje.
Kos ne želi “trojanskog konja” u EU
„Ne želim biti poznata kao povjerenica koja je uvela ‘trojanskog konja’, koji će postati aktivan za 5, 10 ili 15 godina“, rekla je za Financial Times Marta Kos, povjerenica EU za proširenje, te navela kako Komisija radi na idejama poput „prijelaznih razdoblja, svojevrsnog probnog razdoblja, zaštitnih mehanizama“, dodajući kako su ideje ipak u ranoj fazi te da će se o njima tek raspravljati.
Konkretno u ovom slučaju, „trojanski konj“, zapravo je „ruski konj“.
Prema ovoj ideji, države kandidatkinje mogle bi biti primljene u članstvo na “probni rok” od nekoliko godina, uz mogućnost isključenja ukoliko ne budu ispunjavale demokratske standarde EU-a, slobodi medija, neovisnosti pravosuđa itd., i ako bi slijedile “mađarski primjer” približavanja Rusiji, nakon što se pridruže Uniji.
“Potrebna nam je ova rasprava i ne bismo je se trebali bojati”, rekla je Kos za Financial Times.
Ova njena izjava dolazi nakon što je Europska komisija objavila izvješće o napretku zemalja kandidatkinja, uključujući Ukrajinu i Moldaviju, ocjenjujući Crnu Goru i Albaniju kao najbolje u provedbi reformi. Ali Kos je također kazala kako je EU puno opreznija kada je riječ o proširenju na nove članice, nego što se govori u javnim izjavama podrške.
EU nepovjerljiva zbog Mađarske
Kako mediji prenose, velik dio ovog oklijevanja proizlazi iz iskustva Unije s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, koji je dosljedno slabio sankcije protiv Rusije, protivi se bilo kakvoj vojnoj pomoći Ukrajini i postaje sve autoritarniji u svojoj državi, unatoč naporima Bruxellesa da ga kazni blokiranjem fondova EU.
Kos je rekla da komisija radi na prijedlozima koji će uključivati snažnija jamstva za vladavinu prava i učinkovitije mehanizme za suspenziju prava ili beneficija u slučaju kršenja temeljnih vrijednosti.
“Država bi mogla biti izbačena iz Unije u slučaju ponovljenih kršenja”, rekla je.
I u objavljenom izvješću Komisije o proširenju naglašava se da će “budući ugovori o pristupanju morati sadržavati jača jamstva protiv odstupanja od obveza preuzetih tijekom pregovora o pristupanju, kao i zahtjeve da nove države članice nastave štititi vladavinu prava”.
Novi pristup odnosio bi se i na Mađarsku
Međutim, novi pristup nametnuo bi strože zahtjeve novim članicama u usporedbi s postojećima, uključujući Mađarsku, ali bi mogao i dovesti do pritužbi članica-kandidatkinja da su zbog uloge “probnog članstva”, diskriminirane u odnosu na ostale članice Unije.
No, ove pritužbe bile bi ozbiljne s obzirom da takav pristup nisu imale ostale članice, ali i pokazale kako se novine uvode ne jer je to Bruxelles izmislio, već upravo zbog Orbanovih postupaka i najava kako će staviti veto na članstvo Ukrajine.
„Ne treba vam Orban da provedete reforme za vaš proces transformacije. Puno je važnije proći kroz reforme. I ima puno posla u objema zemljama, Ukrajini i Moldaviji. Ujedinjenje dviju zemalja u zajedničkom procesu, što u stvarnosti znači da je Moldavija taoc Orbanovog veta na Ukrajinu izmišljeno”, rekla je Kos.
Ona je odbacila moguće pritužbe o diskriminaciji novih članica kojom bi se stvorila Unija s članicama s više prava i onim članicama s manje prava. Rekla je kao ova reforma u pristupanju novih članice ne bi stvorila “dvoslojno članstvo” u EU, kazavši kako se od budućih zemalja očekuje obveza poštivanja vladavine prava bez ikakvih ograničenja.
S druge strane, nejasno je koja bi prava imale države na “probnom roku članstva” u EU. Bi li bili kao promatrači bez prava na glasanje ili o kojim odlukama bi mogle glasati, a o kojima ne, kao i bi li imale pravo na korištenje EU fondova kao i ostale članice. Ovo su pitanja koja su još uvijek nejasna.
“Bruxelles također želi povećati postupnu integraciju zemalja kandidatkinja u europske programe prije nego što postanu punopravne članice, primjerice, putem “demokratskog štita” Unije, nove inicijative usmjerene na rješavanje najozbiljnijih prijetnji demokraciji u EU”, kazala je Kos, pri tom ipak s naglaskom kako se zemlje kandidatkinje mogu pridružiti tom “klubu” tek nakon što provedu unutarnje reforme.
No, Kos je istovremeno i govorila o “hitnosti proširenja” na države istočne Europe.
„Uspjeli smo zaustaviti Rusiju na glavnim vratima, ali ako EU ne održi tempo proširenja, najveći strah koji imam jest da će Rusi ući na stražnja vrata”, zaključila je europska povjerenica za proširenje Marta Kos.
Očito je kako zbog ruskog utjecaja, ali i djelovanja Mađarske kao članice EU-a, Bruxelles želi ubrzati proširenje, ali i uvesti “probni rok” za buduće članice želeći spriječiti “ruske spavače” i širenje ruskog utjecaja u samoj Uniji. Pitanje je kako će na to reagirati potencijalne članice.
/Desk/
