Demokratska fronta (DF) Željka Komšića s kandidaturom Slavena Kovačevića želi i peti put imati člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Za mnoge Hrvate iz BiH je to nedopustivo, apsurdno i politički štetno, donosi DW.
KandidaturaSlavena Kovačevića iz DF-a (Demokratska fronta)za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, po svemu sudeći, najavljuje i novu političku krizu u Bosni i Hercegovini. On je aktualni savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji će u tom kolektivnom tijelu i najvišoj državnoj instituciji, sljedeće godine provesti ukupno 16 godina, odnosno, sveukupno četiri mandata. No, iako je Komšić legalno izabran, politički predstavnici Hrvata u BiH, kao i mnogi bh Hrvati, ne smatraju ga “svojim” predsjednikom. Osporavaju mu legitimitet jer je biran velikom većinom glasova Bošnjaka.
Zbog toga, iz najjače hrvatske stranke, HDZ-a BiH, ponovno aktualiziraju priču o ‘trećem’ entitetu. I to je najava produžetka političkih prijepora i oko ovog pitanja, koje traje već više od 15 godina.
“Bez pametnijeg posla – pitanje o Kovačeviću u Posušju?”
Posušje je općina u Zapadnohercegovačkom kantonu gdje je skoro 99 posto stanovništva hrvatske nacionalnosti. Uz Grude, to je općina s najvećim postotkom Hrvata od svih područja u BiH. Posušje se ubrzano razvija i gradi, ulaže se u turizam, a prosinac je tradicionalno vrijeme iščekivanja blagdana i brojne rodbine iz Njemačke, Austrije, Hrvatske.
Odgovori Posušaka o kandidatu DF-a ne iznenađuju. Tako jedan Posušak kaže: “Zar baš nemate pametnijeg posla nego u Posušju pitati što mislimo o tom Kovačeviću?”.
Sugovornik DW-a nastavio je objašnjavati. “To vam je isto kao da mi, Hrvati, nađemo jednog Bošnjaka iz Ljubuškog ili Mostara, i onda kažemo ‘ovo je bošnjački kandidat za Predsjedništvo’ i izaberemo ga Bošnjacima. I bi li to bilo pošteno? Ne bi. Ali, to mi ne možemo jer smo daleko u manjini, a Bošnjaci su toliko brojniji da mogu izabrati i bošnjačkog i hrvatskog, a još do malo i srpskog člana Predsjedništva. I to vam je sva filozofija. I bez slikanja”, glasio je odgovor raspoloženog gospodina Mire za DW.
Na isto pitanje drugi Posušak je bio kraći: “On (Kovačević, op.au.), prvo bi se trebao pomiriti sam sa sobom i razabrati šta je. Koliko slušam vijesti on je po potrebi Hrvat, Srbin ili Ostali. Ne mislim ništa o njemu”.
Slaven Kovačević je Europskom sudu za ljudska uputio apelaciju jer je smatrao kako je diskriminiran zbog nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH. U ovoj apelaciji Kovačeivć se izjasnio kao ‘Ostali’. U konačnici, Sud je presudio kako nije diskriminiran te kako je, nakon što se utvrdilo da ima hrvatsko državljanstvo, “pokušao obmanuti Sud”.
Poražavajući izborni rezultati iz Hercegovine
Aktualni član Predsjedništva BiH Željko Komšić, tijekom svih 15 godina mandata, nikada nije posjetio Posušje, ali niti primjerice Tomislavgrad, Grude, Široki Brijeg, Ljubuški, Čapljinu…Na prošlim općim izborima 2022. godine, prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Komšić je u Posušju, od registriranih 14.499 birača dobio 22 glasa, u Grudama gdje je 13.413 birača, dobio je 51 glas, u Ljubuškom 66, Širokom Brijegu 56 glasova…
Jerko Mandurić, vijećnik je u Općinskom vijeću Posušje iz vladajućeg HDZ-a BiH za DW kaže kako se peti put Hrvatima nameće član Predsjedništva. “Žalosno je što Bošnjaci sebi dopuštaju nama birati predstavnika. Iznenađuje me da mnogi to podržavaju. Smatram da ima čestitih Bošnjaka kojima se to ne sviđa, ali oni imaju brojčani monopol i jednostavno mogu “progutati” naše glasove”, komentira ovaj općinski vijećnik. Uz opasku kako je i “europska i svjetska politika, nakon svih ovih godina, prepoznala da onaj koji nije biran glasovima Hrvata ne može biti njihov član Predsjedništva”.
“Time on nama postaje nebitan jer i mi smo njemu, očito, nebitni kad zaobilazi našu glasačku volju i sebi dopušta da ga za hrvatskog člana Predsjedništva bira netko drugi. Ovakvo nešto nema nigdje na svijetu. Mi u našoj domovini moramo imati demokratsko pravo birati svoje predstavnike”, zaključuje.
Osvrćući se na pitanje trećeg entiteta, komentira: “Bošnjaci su uzeli za pravo i monopol nad BiH, da je to jedino njihova zemlja i zato čujemo oštre komentare o trećem entitetu. Istobno zaobilaze naše pravo da je BiH i naša domovina, kao i što na nju pravo imaju i Srbi i svi ostali. Zbog ovih manipulacija nema dobrih odnosa s Bošnjacima”. Uvjeren je kako bi treći entitet povratio povjerenje i zajedničku brigu za očuvanje BiH.
„Formacija Komšić“
Njegova kolegica Marija Đerek sličnog je stava: “Vrlo je važna jednakopravnost i da hrvatski narod zastupa njegov legitimni predstavnik”. Izbor Željka Komšića i kandidaturu Kovačevića naziva ‘formacijom Komšić koja nije bila odluka hrvatskog naroda’. “Svako nametanje, a isto tako i kada je riječ o ostalim narodima, priječi napredak i stabilnost cijele BiH. Ali, to je, nažalost, trenutno stanje””, kaže ova vijećnica za DW.
Na pitanje o trećem entitetu, odgovara kako je to samo posljedica ovih događanja. “Ukoliko se krši jednakopravnost, naravno da ćete tražiti rješenje. Kada bi se poštovala izborna odluka Hrvata, onda ne bi bilo ni ovakvih tema, BiH bi mogla ići europskim putem i biti zemlja na uzor svima”, kaže.
„Hrvati trebaju glasati za bošnjačkog člana Predsjedništva“
Zvonimir Jukić još je jedan Posušanin koji je također kritičan prema “projektu Komšić-Kovačević” iza kojeg, kako kaže, stoji Zlatko Lagumdžija, nekadašnji predsjednik SDP-a BiH, a danas veleposlanik BiH pri UN-u. “Nakon Željka Komšića još nam treba I izvijesni Slaven Kovačević, koji je donedavno pred Europskim sudom za ljudska prava, nogama i rukama, htio dokazati da nije Hrvat? Svačega se nagledasmo u ovoj bh političkoj baruštini, pa i ovo nije iznenađenje”, komentira Jukić za DW.
Drži kako bi Hrvati trebali uzvratiti istom mjerom. “Naša politička ‘vlastela’ treba Hrvate pozvati da, na izborima 2026., glasuju za bošnjačkog člana Predsjedništva. Time bi Hrvati političkim slijepcima u političkom Sarajevu pokazali da je ono što su do sada radili, u najmanju ruku, nekorektno i nepošteno. Onda bi Bošnjaci tražili da se taj problem riješi na korektan način”, siguran je sugovornik DW-a u ovaj vid rješenja problema.
„Čović najmanje želi treći entitet“
Dugogodišnji novinar, književnik, politički analitičar, Emil Karamatić, po nacionalnosti Hrvat, ima zanimljiva objašnjenja. Za kandidata iz DF-a smatra kako je “primjer 30-godišnjeg uništavanja ZAVNOBiH-ove BiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovi, op.au)”.
“U ZAVNOBiH se najviše kunu oni koji su se ‘bore za građansku BiH’, pri tom nameću ‘bosanstvo’ kao četvrtu naciju, a u fotelje sjedaju nacionalnom odrednicom. Zapravo, ruše državu BiH jer ZAVNOBiH kaže kako ‘BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska (bošnjačka), nego i srpska i hrvatska i muslimanska (bošnjačka)”. Svatko ozbiljan postavio bi pitanje zašto izmišljamo destrukciju kada imamo konstrukciju koja nam je ostavljena prije više od 80 godina. Zar nam treba još ruganja BiH?”, njegovo je pitanje.
Pri tom tvrdi kako treći entitet najmanje želi upravo predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, što ovako objašnjava: “Ozbiljan problem bi bio ‘postavljanje’ entitetskih granica, a najveći gdje smjestiti tolike članove stranke koji su na visokim pozicijama i sudjeluju u vlasti u kantonima, Federaciji i na državnoj razini. S jednim entitetom Čović bi mogao zadovoljiti tek šačicu svojih suradnika”.
Ideju trećeg entiteta uspoređuje s pjesmom ‘Strepnja’, pjesnikinje Desanke Maksimović, podsjećajući na stih “jer sreća je lijepa samo dok se čeka”…”Čović je pametan i priču o entitetu razvlačiti će koliko je god moguće jer mu veći kontiunitet osigurava ‘borba’ za treći entitet nego sami dobitak trećeg entiteta, u kojem bi se morao razračunavati s hrvatskom oporbom”, zaključuje Karamatić.
