Rudnik „Kreka“ konačno zaustavlja višegodišnji pad, poručeno je iz Tuzle tijekom obilježavanja Dana rudara piše Forbes BiH. Iako većina rudnika u Federaciji BiH i dalje posluje s gubicima, u najvećem bh. rudniku vjeruju da su najteži dani iza njih. No, pitanje koje ostaje otvoreno glasi: kakva je stvarna sudbina rudnika i ima li rudarstvo u Bosni i Hercegovini dugoročnu budućnost?
Dan rudara tradicionalno je prilika da se podsjeti na značaj jedne od najtežih profesija, ali i na generacije koje su silazile i još uvijek silaze u rudarske jame. Za razliku od prethodnih godina, ovog prosinca rudari svoja prava nisu tražili na ulici, što je samo po sebi poruka da se određeni pomaci ipak događaju.
Prema riječima Senada Sejdića, predsjednika Sindikata Rudnika „Kreka“ Tuzla, zaustavljen je negativni trend rasta dugovanja, a ključni iskoraci napravljeni su početkom 2025. godine.
„Zaustavljen je taj trend povećanja dugovanja. Činjenica da smo počeli s uplatom doprinosa za mirovinsko osiguranje (PIO/MIO) od 1. siječnja 2025. godine, da imamo redovitu plaću i da se u određenoj mjeri obnavlja radna snaga, daje nam nadu da u iduću godinu ulazimo s konkretnim iskoracima za dalje i bolje“, istaknuo je Sejdić.
Podaci iz Rudnika „Kreka“ potvrđuju oprezni optimizam: proizvodnja ugljena je povećana, plaće su redovite, a potpisana su i dva kolektivna ugovora kojima su unaprijeđena radnička prava. Upravo to ovaj rudnik danas izdvaja kao pozitivan primjer u sektoru koji godinama opterećuju gubici, dugovi i zastarjela tehnologija.
Da „Kreka“ pokazuje kako se i u teškim okolnostima može postići stabilizacija, smatra i federalni ministar industrije, energetike i rudarstva Vedran Lakić. „Rudnik ‘Kreka’ je jedan od najboljih pokazatelja kako se može, čak i u ovim teškim vremenima, doći u situaciju da se posluje kako treba. Daljnja podrška Upravi Rudnika i kompletnoj organizaciji bit će neizostavna i nastojat ćemo ostvariti još bolje rezultate“, poručio je Lakić.
Izazovi modernizacije i sigurnosti
Međutim, održivost ovog trenda ovisi prvenstveno o ulaganjima. „Kreku“ u idućem razdoblju očekuje investicija od osam milijuna konvertibilnih maraka u pomoćnu mehanizaciju, dok Rudnik „Mramor“ još uvijek čeka ključni iskorak – prebacivanje širokog čela iz zeničke jame, proces koji je pri samom kraju.
Unatoč najavama, stanje u „Mramoru“ ostaje alarmantno. Rudari i dalje rade primitivnim i opasnim metodama, što dodatno opterećuje ionako staru radnu strukturu. „Nadamo se da će u idućim mjesecima prebačaj širokog čela iz Zenice u Mramor označiti novu eru. Oko 80 posto radnika ima između pet i deset godina do mirovine i važno je da dobiju humanije i sigurnije uvjete rada, ali i veću produktivnost“, rekao je Amer Saletović iz Rudnika ugljena „Mramor“.
Priča o rudarstvu u Bosni i Hercegovini danas je priča o preživljavanju između tradicije i nužnih reformi. Dok „Kreka“ pokazuje da se uz sustavnu podršku, ulaganja i socijalni dijalog može zaustaviti pad, ostaje otvoreno pitanje hoće li cijeli sektor uspjeti izaći iz začaranog kruga dugova i zastarjele proizvodnje.
Rudarski kruh i dalje ima sedam kora, ali prvi put nakon dugo vremena neki rudari vjeruju da bi one mogle postati barem malo mekše.











