Čini se da široko rasprostranjene zabrane više ne predstavljaju zapreku tome naumu
Priča počinje s He Jiankuijem, kineskim znanstvenikom odmetnikom koji je 2018. objavio da je potajno stvorio prve genetski modificirane bebe na svijetu. Njegov nepromišljen i nezakonit postupak uskoro bi, međutim, mogao pasti u zaborav jer se pojavljuju novi pokušaji stvaranja genetski modificiranih beba, ovaj put uz podršku i novac milijardera iz Silicijske doline, piše The Economist.
Krajem listopada najavljen je tako dolazak američkog startupa nazvanog Preventive, posvećenog izmjeni ljudskih embrija pomoću CRISPR-a, alata za uređivanje gena. U objavi na platformi X osnivač tvrtke Lucas Harrington ustvrdio je da je prikupio 30 milijuna dolara za taj pothvat, za koje se na kraju ispostavilo da dolaze iz fondova američke tehnološke elite, koja uključuje Briana Armstronga, šefa Coinbasea, mjenjačnice za kriptovalute, te Olivera Mulherina, australskog softverskog inženjera i supruga Sama Altmana, čelnika OpenAI-ja.
Na internetskoj stranici tvrtke dr. Harrington kaže da će se Preventive isprva usredotočiti na istraživanja kako bi se utvrdilo je li uređivanje embrija sigurno za primjenu na ljudima. Konačni je cilj sprečavanje teških genetskih bolesti. Preventive nije jedina tvrtka koja ima takve ambicije. Tu je i Manhattan Genomics, čija je suosnivačica Cathy Tie, biotehnološka poduzetnica koja je kratko bila u vezi s dr. Heom.
Ksenotransplantati će uskoro spašavati živote ljudima
Još jedna tvrtka koja je nagovijestila kako će krenuti tim putem je i Bootstrap Bio, sa sjedištem u Kaliforniji. Iako je uređivanje ljudskih gena jedna od najkontroverznijih tema u medicini, pojava ovih kompanija i njihovih bogatih, utjecajnih ulagača ukazuje kojim će putem istraživanja i investicije krenuti. No sama činjenica da možemo uređivati embrije ne znači da bismo tu mogućnost trebali i koristiti.
CRISPR tehnologija za uređivanje gena omogućuje znanstvenicima da precizno mijenjaju DNK nekog organizma. Izumile su je 2012. Jennifer Doudna i Emmanuelle Charpentier, biokemičarke koje su 2020. dobile Nobelovu nagradu za kemiju, i alat je od tada transformirao biologiju. Počinju se pojavljivati i terapije; Casgevy, prvo odobreno gensko-uređivačko liječenje, liječi anemiju srpastih stanica.
Problemi
Te terapije, međutim, imaju svoje probleme. Dostavljanje terapije u odgovarajući dio tijela iznimno je zahtjevno. U slučaju Casgevyja, potrebno je iz pacijenta izdvojiti matične stanice koštane srži, poslati ih u laboratorij na gensko uređivanje, a zatim ih ponovno ugraditi u tijelo. To je dugotrajan, težak i vrlo skup postupak. Vertex Pharmaceuticals i CRISPR Therapeutics, proizvođači lijeka, trenutačno ga naplaćuju oko 2 milijuna dolara po dozi.
OGLAS
U teoriji, uređivanje embrija moglo bi biti jeftinije i njime bi se izbjegli mnogi problemi povezani s dostavom terapije. Primjena CRISPR-a na embrij u stadiju jedne stanice, ili čak na jajne i spermijske stanice, trebala bi biti relativno jednostavna. Naime, kako embrij raste, tako se sve unesene genetske ispravke proširuju na sva novonastala tkiva. Dr. Harrington procjenjuje da bi takav postupak mogao sniziti trošak na oko 5000 dolara po embriju te, ako se pokaže sigurnim, omogućiti parovima s genetskim bolestima da imaju vlastitu djecu bez rizika od prenošenja nasljednih bolesti.
Znanstvenici su otkrili superučinkovit način da zaustave rak
No, da bi CRISPR uopće funkcionirao, mora najprije napraviti prekid na dvostrukoj uzvojnici DNK, nakon čega stanica pokušava sama popraviti oštećenje. Koliko dobro ti popravci funkcioniraju u ljudskim embrijima, nije jasno; prekidi mogu ostati nezaliječeni ili se krajevi DNK mogu spojiti na neobične načine, stvarajući nove mutacije. Mnogi su geni također nedovoljno poznati da bi znanstvenici mogli jamčiti kako izmjena napravljena radi smanjenja rizika od jedne bolesti ne bi nenamjerno povećala rizik od neke druge. Uređivanja napravljena na embriju također će se prenijeti u spermijske ili jajne stanice osobe koja iz njega nastane, što znači da će se izvorna izmjena prenositi na buduće generacije, s nepredvidivim posljedicama.
OGLAS
Dizajnirane bebe
A onda je tu, naravno, i pitanje “dizajniranih beba”. Dr. Harrington kaže da će se Preventive usredotočiti na teške bolesti. No od popravljanja genetske mutacije do stvaranja zaštitnih varijanti gena protiv raka ili demencije tek je mali korak. Kompanije bi nakon toga mogle klijentima ponuditi i opciju genetskih izmjena kojima bi se usavršio fizički izgled ili podigla inteligencija njihovih beba.
Dr. Harrington, nekadašnji student profesorice Doudne, kaže da tvrtka neće pokušavati pokrenuti ispitivanja na ljudima ako se pokaže da proces ne bude potpuno siguran. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA), regulator za medicinu, zakonski ne smije ni razmatrati zahtjeve za ispitivanja koja uključuju uređivanje embrija. Mediji su zato nagađali da se Ujedinjeni Arapski Emirati razmatraju kao alternativna lokacija, no dr. Harrington kaže da je “prerano razmatrati bilo koju jurisdikciju za kliničku primjenu” te da se sav rad tvrtke odvija u Americi.
S izuzetkom dr. Hea, znanstvenici su uglavnom bili protiv prakse modificiranja ljudskih embrija. No otpor vjerojatno neće trajati zauvijek, smatra Robin Lovell-Badge, razvojni biolog iz londonskog instituta Francis Crick. Poboljšana sigurnost i učinkovitost tzv. “base editinga”, novije verzije CRISPR-a koja ne prekida u potpunosti DNK uzvojnicu, izgledaju obećavajuće. Unatoč tome, profesor Lovell-Badge zabrinut je zbog signala koji dolazi iz Silicijske doline. “Ekipa iz tehnološke industrije često ima stav: ‘idemo to napraviti, a ako nešto pođe po zlu, koga briga‘. No s ljudima od krvi i mesa se tako ne može postupati.”
