Kraj elektro bajke? Za EU ovi podaci predstavljaju neugodno upozorenje da i zapadna industrija itekako zna za princip “snađi se druže”.
Njemačka je već godinama primjer relativno uspješnog prelaska Europe na električna vozila, sa uvjerljivo rastućim udjelom električnih modela u ukupnoj prodaji i optimističnim projekcijama industrije. Prošle godine se, ukidanjem subvencija taj rast zaustavio, a tržište električnih vozila u Njemačkoj se našlo u velikoj krizi. No ova godina opet pokazuje odličan oporavak, i to unatoč tome što subvencija i dalje nema. Prema najsvježijim podacima ACEA-e, u Njemačkoj je u prvih deset mjeseci ove godine registrirano 434.627 električnih automobila. To je čak 39,4 posto više nego prošle godine i time je udio električnih auta u Njemačkoj “prodaji” skočio na 18,5 posto.
No čini se da je sve samo “iluzija”. Naime, prema udruzi Zentralverband Deutsches Kraftfahrzeuggewerbe e.V. (Središnji savez njemačkih trgovaca motornim vozilima), gotovo jedna četvrtina svih novoregistriranih električnih automobila u 2025. godini nije uopće došla do stvarnih kupaca, nego su ih proizvođači i trgovci registrirali sami na sebe!
To dramatično mijenja sliku stvarne potražnje. U listopadu je udio “samoregistracija” dosegnuo 25 posto, a u prvih deset mjeseci segment električnih auta bilježi čak 51 posto više takvih “umjetnih” registracija nego prošle godine. Za to vrijeme stvarne kupnje električnih automobila su zapravo pale i to za devet posto u prvoj polovici ove godine.
Razlog za ovakvu praksu je regulativa iz Bruxellesa. Stroge CO2 kvote tjeraju proizvođače da matematički podignu udio električnih vozila u floti ili, u suprotnom riskiraju milijarde eura kazni. Samoregistracije im omogućuju da na papiru izgledaju uspješno, iako tržište jasno pokazuje suprotno. Ta vozila zatim se tiho preprodaju kao “mlada rabljena”, uz velike popuste.
Posljedice tog balona već su vidljive. Prema analizi DAT-a, vrijednost trogodišnjeg rabljenog električnog auta u njemačkoj pala je na svega 48,8 posto početne cijene, dok benzinski modeli zadržavaju 63 posto, a dizeli 61,3 posto vrijednosti u istom razdoblju. Poplave “tvorničkih rabljenih električnih automobila” ruše cijene, narušavaju leasing modele i dodatno smanjuju interes kupaca.
Ironično, isti oni proizvođači koji sada samima sebi kupuju automobile danas žestoko lobiraju protiv pravila koja pokušavaju izigrati. Traže ublažavanje ciljeva za 2030. i 2035. te produljenje života plug-in hibrida i nakon 2035. godine. ACEA tvrdi da su ciljevi EU “neostvarivi”, a čelnici industrije upozoravaju da “jure prema zidu punom brzinom zbog elektrifikacije”.
No tržište im ne ide u prilog. Kineski BYD i drugi proizvođači nude povoljnije i tehnološki konkurentne modele, dok se njemačka ponuda i dalje oslanja na skuplje električne automobile koji teško pronalaze kupce bez subvencija. ZDK zato upozorava da službene statistike više ne prikazuju stvarni interes potrošača, nego strategije izbjegavanja kazni. Bez jasnog razdvajanja podataka, svaka procjena napretka električne mobilnosti u Njemačkoj ostaje upitna.
Za kupce, paradoksalno, postoji jedna dobra vijest. Na tržištu rabljenih električnih automobila očekuje se obilje povoljnih, gotovo novih modela. No za EU ovi podaci predstavljaju neugodno upozorenje da se i renomirana zapadna industrija itekako zna za princip “snađi se druže”.
