Nakon vojne intervencije i munjevite operacije svrgavanja i uhićenja venezuelskog predsjednika Nicolása Madura te izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da SAD sada upravlja Venezuelom, čini se da neke Trumpove izjave u kojima sugerira ono što se čini kao eventualne teritorijalne pretenzije njegove administracije prema drugim zemljama možda i nisu samo njegovi ‘mokri snovi‘ i provokacije, već moguće i predmet ozbiljnih razmatranja u Bijeloj kući.
Na meti su se na početku njegovog drugog mandata tako našle Kanada i Panama, no čini se da je u najvećem problemu Kraljevina Danska, odnosno njezin poluautonomni teritorij, arktički otok Grenland – kojeg je u tom kontekstu spominjao još u prvom mandatu – za koji je Trump više puta rekao da je “potreban” njegovoj zemlji, ocijenivši da Kopenhagen loše upravlja tim sjevernim teritorijem jer se bilježi golema prisutnost Rusije i Kine u području Arktika i tog otoka, na kojem i ispod kojega postoje goleme rezerve rudnog i mineralnog bogatstva te je od sve veće strateške važnosti kako se s otapanjem arktičkog leda zbog globalnog zatopljenja sjeverna ruta otvara kao novi, isplativiji put za pomorsku trgovinu.
“Apsolutno nam je potreban Grenland”, ponovio je američki predsjednik – koji je više puta istaknuo Grenland kao ključan za američku nacionalnu sigurnost – za The Atlantic nakon uspješne operacije američkih specijalnih snaga u Venezueli, opisujući taj otok kao područje “okruženo ruskim i kineskim brodovima”
No, ubrzo nakon vijesti o uhićenju i transferu Madura u SAD, prvu najnoviju, otvorenu i zloslutnu provokaciju uputila je Katie Miller, supruga notornog Trumpova savjetnika i bliskog suradnika, ‘jastreba‘ Stephena Millera – iznimno utjecajnog ekstremnog desničara, bijelog nacionalista i protivnika imigracije – koja je na X-u objavila kartu Grenlanda u bojama američke zastave uz opis riječ “Uskoro”, kao jasnu aluziju na pripajanje Grenlanda SAD-u.
‘Sada je dosta‘
Nakon što je i prije najnovijih provokacija u reakciji na američki udar na Venezuelu danski ministar unutarnjih poslova Lars Løkke Rasmussen na X-u izrazio zabrinutost i naglasio da se međunarodno pravo mora poštovati, pozivajući na deeskalaciju i dijalog, čini se da u Kopenhagenu, ali i na Grenlandu, počinju gubiti strpljenje. Odgovorili su na nove poruke iz Washingtona u kojima se aludira na preuzimanje kontrole nad Grenlandom u vrlo oštrom tonu.
“Dosta je bilo”, rekao je grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen kasno u nedjelju. “Dosta je pritiska. Dosta je insinuacija. Dosta je fantazija o aneksiji. Otvoreni smo za dijalog. Otvoreni smo za rasprave. Ali to se mora učiniti putem odgovarajućih kanala i u skladu s međunarodnim pravom”, napisao je grenlandski čelnik na Facebooku.
Danska objavila zaprepašćujuće izvješće, prvi put im je prijetnja najbliži saveznik: ‘Koriste svu moć, ni vojna opcija nije isključena!‘
I danska premijerka Mette Frederiksen pozvala je u nedjelju Trumpa da prestane prijetiti preuzimanjem Grenlanda. “Apsolutno nema smisla govoriti o tome da bi SAD trebao preuzeti Grenland. SAD nema pravo anektirati bilo koju od tri zemlje u Kraljevini Danskoj”, poručila je Frederiksen u priopćenju poslanom e-mailom. Frederiksen je podsjetila da je Danska, “a time i Grenland”, saveznica, članica NATO-a i da je pokrivena sigurnosnim jamstvom zapadnog vojnog saveza. Danska također ima obrambeni sporazum sa SAD-om koji osigurava pristup Grenlandu i povećala je svoja ulaganja u sigurnost u arktičkoj regiji, istaknula je Frederiksen. “Stoga snažno pozivam Sjedinjene Države da prestanu s prijetnjama protiv povijesno bliskog saveznika i protiv druge zemlje i drugog naroda, koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju”, poručila je danska premijerka.
Ranije je danski veleposlanik u SAD-u odgovorio na objavu Katie Miller, inače desničarske podcasterice i bivše Trumpove savjetnice tijekom njegova prvog mandata, “prijateljskim podsjetnikom” da su dvije zemlje saveznice te poručio kako Danska očekuje da se poštuje njezin teritorijalni integritet.
Donald Trump je u prosincu imenovao konzervativnog guvernera Louisiane Jeffa Landryja posebnim izaslanikom za Grenland. Landry nema iskustvo u vanjskoj politici za koje se zna, ali se dokazao kao iznimno odan predsjedniku. “Jeff razumije koliko je Grenland važan za našu nacionalnu sigurnost i snažno će promovirati interese naše zemlje za sigurnost, zaštitu i opstanak naših saveznika, pa i svijeta”, napisao je Trump u objavi na Truth Socialu. Ova odluka izazvala je trenutačnu reakciju Kopenhagena, koji je upozorio da ona signalizira trajni američki interes za taj arktički danski teritorij koji ima vlastitu autonomnu upravu. “Imenovanje potvrđuje kontinuirani američki interes za Grenland. Međutim, inzistiramo na tome da svi – uključujući SAD – moraju pokazati poštovanje prema teritorijalnom integritetu Kraljevine Danske”, rekao je tada danski šef diplomacije.
Danske obavještajne službe u svom su izvješću krajem prošle godine navele da SAD koristi svoju gospodarsku moć kako bi “nametnuo svoju volju”, ali i da prijeti vojnom silom čak i svojim saveznicima. Ova šokantna ocjena prvi je put da je Danska obrambena obavještajna služba (DDIS) uvrstila SAD među prijetnje toj zemlji. U izvješću se upozorava da se Danska “suočava sa sve ozbiljnijim prijetnjama i sigurnosno-političkim izazovima nego što je to bio slučaj dugi niz godina”.
Danski obavještajci: ‘SAD je prijetnja‘
Natjecanje između velikih sila – Rusije, Kine i SAD-a – “sve se više odvija na Arktiku”, koji dobiva na strateškoj važnosti uslijed rastućih napetosti između Rusije i Zapada, stoji u izvješću. “Pojačano nadmetanje velikih sila na Arktiku značajno je povećalo međunarodnu pozornost prema toj regiji”, stoji u izvješću. “To se posebno odnosi na rastući interes Sjedinjenih Američkih Država za Grenland i njegovu važnost za nacionalnu sigurnost SAD-a”, navodi se dalje.
“Istovremeno, ta pozornost povećava prijetnju od špijunaže, uključujući i kibernetičku špijunažu, kao i pokušaje dodatnog utjecaja na sve dijelove Kraljevine Danske”, dodaje se. “Sjedinjene Američke Države koriste gospodarsku moć, uključujući prijetnje visokim carinama, kako bi nametnule svoju volju, a mogućnost primjene vojne sile – čak i protiv saveznika – više se ne može isključiti”, navodi se u izvješću.
Kao posebno upečatljiv simbol promjene odnosa između Danske i SAD-a, tradicionalno najvećeg i najvažnijeg saveznika ove skandinavske zemlje, nedavno je otkriveno i da je Kopenhagen uspostavio “noćnu stražu” zaduženu za pomno praćenje Trumpovih često nepredvidivih izjava i postupaka dok Danska spava.
‘Imamo nove informacije, počelo je tiho preuzimanje. Ovo bi mogao postati najveći sukob Europe i Amerike‘
Britanski The Times u ponedjeljak ocjenjuje da je zarobljavanje Nicolása Madura izazvalo nelagodu diljem Europe, izazvavši strahove da prijetnje Donalda Trumpa o aneksiji danskog teritorija možda više nisu samo retorika i da bi američki predsjednik mogao provesti svoje opetovane prijetnje.
Iako je objava Katie Miller, koju je grenlandski premijer na X-u nazvao “nepoštovanjem”, izazvala niz podrugljivih memova među drugim pristašama MAGA pokreta o američkom preuzimanju Grenlanda, Kopenhagen je, kao i Grenland, ocjenjuje Times, sudeći po reakcijama, vrlo uznemiren. “Odnosi među državama i narodima grade se na uzajamnom poštovanju i međunarodnom pravu, a ne na simboličnim gestama koje zanemaruju naš status i naša prava”, napisao je Jens-Frederik Nielsen. Ipak, dodao je da nema razloga ni za paniku ni za zabrinutost. “Naša zemlja nije na prodaju, a naša se budućnost ne odlučuje putem objava na društvenim mrežama.”
Švedski premijer Ulf Kristersson stao je u obranu Danske, poručivši da Stockholm “u potpunosti stoji uz našu susjednu zemlju”. “Samo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda. Švedska u potpunosti stoji uz našu susjednu zemlju”, poručio je on na X-u.
Upitan što američka vojna akcija u Venezueli znači za Grenland, Trump je za The Atlantic rekao: “Morat će to sami procijeniti. Ja to stvarno ne znam… Ali Grenland nam treba, apsolutno. Treba nam za obranu.” Kiril Dmitrijev, čelnik ruskog državnog investicijskog fonda i moćni izaslanik ruskog čelnika Vladimira Putina u pregovorima sa SAD-om o ‘ukrajinskom pitanju‘, dodao je ulje na vatru satiričnom objavom u kojoj je sugerirao da je europski odgovor na Madurov pad bio toliko mlak da bi Grenland mogao biti sljedeći.
‘Američke prijetnje shvatiti krajnje ozbiljno‘
Nedavna američka strategija nacionalne sigurnosti kao glavni regionalni prioritet navodi obnovu “američke premoći” na Zapadnoj hemisferi. Iako se Grenland ne spominje izrijekom, Trump i njegova administracija više su puta jasno dali do znanja da arktički otok smatraju ključnim elementom obrane zemlje i prirodnim dijelom američke sfere utjecaja.
Grenland je pod danskom kontrolom od početka 18. stoljeća, no 1979. je stekao samoupravu te se šest godina kasnije povukao iz Europske ekonomske zajednice (EEZ), prethodnice Europske unije. Danas grenlandska vlada ima autonomiju u većini područja izvan pitanja obrane i vanjske politike. Odnos s Kopenhagenom obilježen je nizom skandala povezanih s ekscesima danske kolonijalne vlasti, od kojih je najnoviji uključivao ugradnju kontracepcijskih sredstava ženama na Grenlandu bez njihova pristanka. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da velika većina Grenlanđana podupire potpunu neovisnost od Danske, ali istovremeno većina glavnih političkih stranaka na otoku zagovara postupan pristup tom pitanju.
SAD je prepoznao stratešku važnost otoka još sredinom 19. stoljeća te je nad njim imao znatan utjecaj tijekom Drugog svjetskog rata. Donald Trump Jr. i američki potpredsjednik JD Vance posjetili su Grenland prošle godine, a danske sigurnosne i obavještajne službe istraživale su sumnje da su agitatori povezani s Bijelom kućom pokušavali poticati proameričko raspoloženje među stanovništvom otoka.
Phillips O’Brien, profesor strateških studija na Sveučilištu St Andrews, ističe da je intervencija u Venezueli pokazala kako je Washington “smrtno ozbiljan u svojim planovima dominacije i kontrole Zapadne hemisfere”. “Prijetnje Grenlandu treba shvatiti krajnje ozbiljno”, zaključio je on.
