Nakon više uhićenja, postavlja se pitanje: Služi li Srbija kao baza Rusiji za destabilizaciju u Europi?
Više Srba je navodno izvršilo antisemitske i islamofobne akcije u Francuskoj i organiziralo paravojnu obuku kako bi potaknuli nemire u Moldaviji. Balansiranje Srbije između Zapada i Istoka dostiže svoje granice, piše autor Jaschar Dugalic za Neue Zürcher Zeitung (NZZ).
Vlasti u Srbiji mogu odahnuti što su izbori u Moldaviji prošlog vikenda održani bez većih incidenata. Jedan bivši policajac, koji se redovito pojavljuje u režimu bliskim medijima, dobro je sumirao raspoloženje: “Srećom, ništa se nije dogodilo, inače bi Srbija izgledala kao centar za obuku paravojnih ili terorističkih organizacija – katastrofa za svaku državu”.
Uhićeni obučavani u Srbiji i Republici Srpskoj
Što je time mislio: 22. rujna, šest dana prije izbora, snage sigurnosti su provele 250 racija u Moldaviji. Uhitile su 74 osobe, za koje se tvrdi da su planirale masovne nemire i nerede tijekom izbora. Nakon racija, Moldavija je iznijela teške optužbe na račun Beograda.
Prema moldavskim vlastima, uhićeni su obučavani u kampovima u Srbiji. Tamo su vježbali taktike i procedure za napade i ustanak protiv snaga sigurnosti. Moldavija vidi Rusiju kao glavnog organizatora, jer Moskva nastoji da spreči pridruživanje ove male zemlje EU. Optužbe su pojačane kada su, četiri dana nakon racija u Moldaviji, srpske snage sigurnosti također uhitile dvije osobe. Dvojica Srba su osumnjičeni za organizaciju paravojne obuke za 150 do 170 Moldavaca i Rumuna između 16. srpnja i 12. rujna, piše NZZ.
Nakon ovih uhićenja, Srbija se ponašala kao da je diplomatska katastrofa izbjegnuta. Ali Beograd, koji održava bliske veze s Moskvom, sada se mora suočiti s velo neugodnim pitanjem: služi li kao baza za pokušaje Rusije za destabilizaciju Europe?
Drugi val uhićenja sugerira potvrdan odgovor na ovo pitanje. I ovog puta, naokn obuke u Srbiji slijedile su konkretne akcije – ne u Moldaviji, već na Zapadu.
U ponedeljak, tri dana nakon prva dva uhićenja, MUP Srbije priopćio je da je policija uhitila još 11 osoba, ponovo svi Srbi. Sumnja se da su početkom rujna postavili odsječene svinjske glave ispred nekoliko džamija u Parizu. Također se tvrdi da su između travnja i rujna bacali zelenu boju (boju islama) na jevrejske institucije poput Muzeja Holokausta i nekoliko sinagoga u širem području Pariza.
Prema priopćenju MUP-a Srbije, ovi ljudi su obučavani u Srbiji „po nalogu jedne strane obaveštajne službe“. Cilj je bio poticanje mržnje, diskriminacije i nasilja nad ljudima drukčijeg porijekla, boje kože ili vjeroispovijesti. Priopćenje MUP-a Srbije poklapa se sa stavovima francuskih vlasti po ovom pitanju.
Još u lipnju ove godine, Francuska je optužila trojicu Srba za napad bojom na jednu jevrejsku instituciju. Francuska, kao i Moldavija, smatra da je Rusija organizator ovih akcija. Optužba glasi kako Rusija namjerno potiče postojeće tenzije u zapadnim društvima kako bi ih oslabila.
Dok i francuske i moldavske vlasti ukazuju na Rusiju i njene obavještajne službe kao na organizatore, srbijanski MUP ne može ili ne želi pružiti dodatne detalje. Međutim, prema riječima stručnjaka za sigurnost, vjerojatnoća da su takvi kampovi za obuku organizirani u Srbiji bez znanja srpskog sigurnosnog sustava, a samim tim i režima, iznimno je mala. Već 2024. godine, prije predsjedničkih izbora u Moldaviji, kružila su izvešća o kampovima koje vode Rusi za moldavske štetočine u Srbiji i srpskom dijelu BiH (Republici Srpskoj). Što su tada srpske vlasti odšutjele.
Zašto sada uhićenja, koja bacaju negativno svetlo na Srbiju?
Ovo vjerojatno ima veze s politikom ‘klackalice’ Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije. Godinama je Vučić pokušavao njegovati dobre – i prije svega, profitabilne – odnose sa svima:Rusijom, EU, USA i Kinom. Do sada je strategija funkcionirala. Investicije su se slijevale u Srbiju i sa Zapada i s Istoka. Vučić je bio gost u Berlinu, Bruxellesu, Pekingu, Moskvi i Mar-a-Lagu.
Ali sada Vučić i njegova Srbija sve više izazivaju glavobolje i EU, i USA i Rusiji. EU je zabrinuta zbog autoritarnog postupanja režima prema prosvjednicima, na prosvjedima koji traju skoro godinu dana. Prije nekoliko tjedana, komesarka za proširenje Marta Kos je rekla: „Imamo problem u Beogradu.“
Europska pučka stranka (EPP), najjača stranka u Europskom Parlamentu, koja je savez građansko-konzervativnih stranaka u Europi, već raspravlja o sankcijama ili čak isključenju Vučićeve partije iz svojih redova, piše NZZ.
S druge strane, Moskva je ovog ljeta javno istaknula ljutnju zbog isporuka streljiva i oružja iz Srbije za Ukrajinu. Istovremeno Srbija – kao i Rusija – strahuje od američkih sankcija protiv energetske tvrtke Naftna Industrija Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gasprom Njefta. Sankcije su naložene još u siječnju, ali su od tada više puta odlagane. Trebale su stupiti na snagu 1. listopada je da stupe na snagu, ali su u posljednjem trenutku opet odložene za još osam dana.
Obuka ljudi za ruske destabilizacijske akcije i uhićenja osumnjičenih samo su jedan primjeer kako je Srbiji sve teže manevrirati između Zapada i Istoka. To da su uhićenja izvršena samo da bi se izbjegle sankcije protiv NIS je, za sada, čisto nagađanje. Ipak, ‘tajming’ sugerira da Srbija želi “ispeglati” situaciju.
U međuvremenu, Vučić verbalno napada svoje i zapadne i istočne partnere. U nedavnom intervjuu za njemački list FAZ, nazvao je optužbe Rusije u svezi s isporukama Srbiji “bez sumnje najuvredljivijom izjavom protiv Srbije koju je ikada čuo”. Istovremeno, Vučić je ponovio svoje optužbe kako zapadne obaveštajne agencije sufinanciraju revoluciju u Srbiji. Kao i obično, nije pružio nikakve dokaze za to, piše u zaključku NZZ.
