Broj zahtjeva za azil u Europskoj uniji ponovno je pao prošle godine ovaj put za 20 posto na godišnjoj razini, objavila je agencija odgovorna za praćenje tog procesa.
Preliminarni podaci pokazuju da je od početka siječnja do sredine prosinca 2025. registrirano oko 780.200 zahtjeva u 27 država članica EU-a te partnerskim zemljama Norveškoj i Švicarskoj, prema povjerljivom izvješću Europske komisije. Informaciju, koja je proslijeđena državama članicama EU-a, dobio je list Welt am Sonntag te ju je dpa dobio na uvid.
To predstavlja pad od oko jedne petine u usporedbi s istim razdobljem 2024. i uglavnom se može pripisati padu broja zahtjeva za azil osoba iz Sirije, navodi se u izvješću.
Od pada dugogodišnjeg vladara Bašara al-Asada potkraj 2024., Sirijci se nadaju boljoj budućnosti, što rezultira manjom migracijom u inozemstvo.
Migracija u Njemačku također u padu
Njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je početkom ovog mjeseca da je u zemlju stiglo znatno manje tražitelja azila. Prema službenim podacima, broj prvih zahtjeva pao je za 51 posto na 113.236 u 2025. godini u usporedbi s 2024. godinom.
Izvješće Europske komisije uzima u obzir i prve i naknadne zahtjeve.
U Njemačkoj je tijekom izvještajnog razdoblja podneseno oko 149.100 zahtjeva. Slijedi Francuska sa 148.600 zahtjeva, Španjolska sa 137.300 zahtjeva i Italija sa 125.800 zahtjeva.
Povjerenik EU-a zadovoljan brojkama
Ne navodeći konkretne brojke, povjerenik EU-a za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner rekao je da je 2025. bila dobra godina za europsku migracijsku politiku.
Europska unija dosljedno je napredovala s reformom zakona o migracijama i azilu te je provela ključne dijelove zakonodavnog paketa, rekao je Brunner na prijelazu godine. To uključuje jaču zaštitu vanjskih granica i ubrzane postupke. Rezultati su jasno vidljivi: ilegalni prijelazi granice pali su za više od polovice od 2023. godine, rekao je povjerenik.
