U Bosni i Hercegovini čak i svete vjerske knjige mogu biti pretvorene u predmet dnevno-političkih manipulacija. To se dogodilo i sa Sarajevskom Hagadom, židovskom obrednom knjigom, i to bez da se išta pita sarajevske Židove. Na žalost, prvi takav “potez” imao je Zemaljski muzej BiH u Sarajevu iz kojeg su prošle godine najavili kako će preslike ovoga dokumenta kao i ulaznica za prostor u kojem se čuva ovaj vrijedni manuskript, prodavati, a prihod donirati narodu Palestine. Ovo je rezultiralo mnogim reakcijama, a Jakob Finci, predsjednik Židovske zajednice u BiH, vrlo odmjereno istu je nazvao “prilično čudnom”, piše Republika.
Imajući u vidu rat u Gazi nakon napada palestinskih militantnih skupina, prvenstveno Hamasa, na izraelska pogranična područja, ubojstva i otmicu Izraelaca te potom nemilosrdan odgovor Izraela i napade i razaranja ovog područja, odluka da je židovska sveta knjiga, bez suglasnosti sa židovskom zajednicom u BiH, upotrijebi u takve svrhe više je nego kontroverzna – pitanje je zašto baš Hagada, i zašto se nisu iznašli drugi načini pomoći palestinskom narodu u Gazi?
Dodik u “obrani” Sarajevske Hagade
Potom je uslijedio stav predsjednik SNSD-a Milorada Dodika, kontroverznog bh političara koji u svom javnom diskursu vrlo često koristi jezik mržnje i nacionalne netrpeljivosti te koji je zbog presuda Suda BiH morao odstupiti s dužnosti predsjednika Republike Srpske.
Kao što je to učinio i Zemajski muzej u Sarajevu, ništa ne pitajući bh Židove o njihovoj vjerskoj knjizi, a želeći se dodvoriti svojim domaćinima i steći višu naklonost, Dodik je na svom X profilu kazao kako će tijekom susreta s izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom (koji se održao u pojedjeljak, 25. siječnja 2026.) predložiti “povratak u Izrael sarajevske Hagade”, kazavši kako je “postala predmet političke zloupotrebe židovske kulturne baštine”. Dodik je kritički reagirao i prošle godine na osluku Zemaljskog muzeja, što su samo načini za obračun s “političkim Sarajevom”.
Jedino što je točno u ovoj Dodikovoj izjavi je kako je Sarajevska Hagada zaista postala političke zloupotrebe židovske kulturne baštine. “Povratak” Sarajevske Hagade u Izrael je notorna neistina jer Sarajevska Hagada nikada nije ni bila u Izraelu.
Nije poznato je li Dodik ovo uistinu i kazao tijekom susreta s izraelskim predsjednikom.
Sarajevski gradonačelnik reagirao na Dodika, ali ne i na Zemaljski muzej
Na ovu izjavu reagirali su predstavnici Židovske zajednice u BiH, ali i gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić. On je kazao kako je Dodikov prijedlog “predstavlja krajnje neodgovoran i uvrjedljiv pokušaj diskreditacije Sarajeva i njegovih temeljnih vrijednosti”.
“Sarajevska Hagada nije, niti će ikad biti predmet dnevno-političkih manipulacija, već neprocjenjivi dio kulturno-povijesne baštine Sarajeva, Bosne i Hercegovine, Europe i cijelog čovječanstva”, istaknuo je Avdić, koji nije reagirao i na odluku Zemaljskog muzeja o prodaji preslika Sarajevske Hagade za podršku Gazi.
Kritike od židovske zajednice u BiH
Predsjednik Židovskog društva La Benevolencija Vladimir Andrle, Dodikovu oštro je kritizirao.
“Sarajevska Hagada neće nigdje izlaziti izvan Sarajeva. To je povijesno blago sarajevskih Židova, bosanskohercegovačkih Židova, same Bosne i Hercegovine i to je ono što treba ostati u Sarajevu”, rekao je Andrle.
Jakob Finci, predsjednik Židovske zajednice u BiH, na Dodika je reagirao porukom kako će Hagada, dragocjeni rukopis koji je svoj naziv dobio upravo po Sarajevu, ostati u glavnom gradu BiH za “vijeke vjekova”.
“Hagada nikada nije napustila Sarajevo otkako je u njega stigla. Bila je samo jedan dan u Zagrebu na izložbi ‘Jevreji na slavi Jugoslavije’, i istog dana se vratila. Zbog toga sumnjam da će za njegovog života Hagada napustiti Sarajevo. I na poziv Metropolitan muzeja u New Yorku da Hagada bude izložena u SAD-u, Židovska zajednica to nije dozvolila zbog visokog rizika transporta. Previše je opasno da Hagada napusti Sarajevo, a kamoli da ide negdje dalje, posebno na mjesta gdje nikada nije bila”, poručio je Finci.
Upravo Finci je svojedobno reagirao i na prošlogodišnju odluku Zemaljkosg muzeja BiH nazvavši je “prilično čudnom”.
“Naravno da ovo što je muzej objavio, kako će prihod od Hagade uputiti Palestincima, a da ne spominje ni Hamas ni 7. listopada 2023. godine, kada je sukob izbio – djeluje prilično čudno. Jer to nije funkcija jedne kulturne institucije. Njena uloga je čuvati i prezentirati kulturnu baštinu svih naroda Bosne i Hercegovine”, vrlo odmjereneno je kazao Finci u izjavi za Slobodnu Bosnu.
„Godinama smo slušali kako muzej nema para, nema plata, ne može preživjeti. Sad odjednom imaju da nekome nešto doniraju. Ako Hagada ne donosi prihod – šta onda nude Palestincima? Ako donosi – zašto nisu tim sredstvima stabilizirali muzej koji godinama životari? Čini mi se da ovaj potez muzeja Palestini neće mnogo pomoći, a imidžu Sarajeva i BiH će samo naštetiti. Stvaramo sliku o sebi da čak, ni s onim što imamo, ne znamo upravljati kako treba”, zaključio je tda Finci.
Podsjetimo kako je tada oštro reagirao i predsjednik Konferencije europskih rabina Pinchas Goldschmidt, nazvavši odluku Zemaljskog muzeja u Sarajevu “eksploatacijom židovske baštine”.
Što je Sarajevska Hagada?
„Sarajevska Hagada nije važna samo za sarajevske Židove, već za sve građane Sarajeva i za ovaj grad, čije ime Hagada i nosi. Kada je nakon što je otkupljena otišla na analizu u Beč, nazvali su je ‘Sarajevska Hagada’ jer je došla iz Sarajeva. I to ime s ponosom nosi već više od 150 godina“, rekao je svojedobno Finci za Slobodnu Bosnu.
Sarajevska Hagada je židovski manuskript iz 14. stoljeća, pisana u Španjoloskoj s konačnim domom u BiH. Za Fincija je to čudesan put.
„Preživjela je inkviziciju, progon Židova iz Španjolske, Drugi svjetski rat, kada su je nacisti tražili, i rat u BiH od 1992. do 1995. godine. To nije mala stvar. Na kraju, uz pomoć međunarodne zajednice, Židovske općine i drugih židovskih organizacija, prikupljen je novac i izgrađena je posebna soba u Zemaljskom muzeju – s kontroliranom temperaturom, vlagom i svim sigurnosnim mjerama – u kojoj se Hagada čuva. Kasnije se u projekt uključio i UNESCO, koji je pomogao rekonstrukciju i izdavanje novog faksimilnog izdanja Hagade”, kazao je predsjednik predsjednik Židovske zajednice u BiH.
/Desk/











