Vatikan je nakon nekoliko godina oklijevanja napokon odlučio imenovati pet sudaca Vatikanskog suda koji će se baviti skandaloznim slučajem 71-godišnjeg Marka Ivana Rupnika, bivšeg isusovca – koji je još uvijek svećenik – optuženog za seksualno i psihičko zlostavljanje najmanje trideset sadašnjih i bivših časnih sestara.
Sud se sastoji od žena i klerika koji nisu dio Dikasterija za nauk vjere i nemaju nikakvu službu u dikasterijima Rimske kurije. “Sve je to kako bi se bolje jamčila, kao i u svakom sudskom postupku, autonomija i neovisnost spomenutog suda”, stoji u kratkoj izjavi Svete Stolice, piše Jutarnji list.
Rupnik je teolog i uvaženi svjetski mozaist, a više od 200 njegovih djela nalazi se po cijelom svijetu, od Lourdesa, Fatime, Damaska i Washingtona do Vatikana, Mostara i Hvara. Bio je blizak s brojnim kardinalima, ali i najmanje dvojicom papa, Ivanom Pavlom II. te Franjom. Potonjeg se često optuživalo da štiti pohotnog slovenskog svećenika.
Uz Rupnikovo ime veže se jedan od najvećih skandala koji posljednjih godina potresa Katoličku crkvu jer ga časne sestre optužuju za razne vrste zlostavljanja dok je prije 30-ak godina bio duhovnik zajednice redovnica u Sloveniji, a onda i nakon što se preselio u Rim kako bi nastavio umjetničku karijeru. One već dugo tvrde da ih je zlostavljao još od početka 1990-ih, i to najmanje devet posvećenih žena Zajednice Loyola u Ljubljani, koju su osnovali upravo Rupnik i sestra Ivanka Hosta. Zajednica Loyola je poslije raspuštena.
Neke su otvoreno progovorile, poput bivše časne sestre Glorije Branciani koja je javno opisala kako ju je Rupnik prisilio na seks utroje s njim i još jednom časnom sestrom u Sloveniji, a to opravdao “predanošću Presvetom Trojstvu”. Poslije u Rimu tjerao ju je da s njim posjećuje pornografska kina, rekla je Branciani. Ona i još jedna navodna Rupnikova žrtva, bivša časna sestra Mirjam Kovač, prije nekoliko godina pozvale su papu Franju da pokrene “neovisnu istragu o tome kako je hijerarhija postupala s optužbama protiv Rupnika i da objavi nalaze”.
Isusovci su 2022. godine otkrili da je vatikanski doktrinarni odjel 2020. ekskomunicirao Rupnika zbog “odrješenja sukrivca”, referirajući se na slučaj u kojem svećenik ima spolni odnos s osobom koju poslije razrješava od grijeha u ispovijedi. Ekskomunikacija je ukinuta nakon samo nekoliko tjedana jer se Rupnik pokajao, a riječ je o neobično kratkom razdoblju, da bi Franjo 2023. naredio vatikanskom doktrinarnom odjelu da ponovno otvori slučaj Rupnik.
Da unatoč sablažnjivom ponašanju još uvijek ima moćne prijatelje, potvrdilo se u ljeto 2024. kada se Vatikan suprotstavio zahtjevu pet časnih sestara koje je seksualno zlostavljao, a koje su tražile uklanjanje Rupnikovih djela. Paolo Ruffini, prefekt Dikasterija za komunikaciju u Vatikanu, usprotivio se micanju mozaika. Kao kršćani, rekao je Ruffini, moramo razumjeti žrtve, no kazao je kako nije siguran da je uklanjanje umjetnosti najbolji način da se iskaže potpora žrtvama. “Micati, gušiti, uništavati umjetnost nikad nije dobar izbor”, izjavio je Ruffini.
Osim toga, videozapis koji su u siječnju ove godine objavili vatikanski mediji prikazao je Franju kako razgovara s katoličkom zajednicom u Gazi u svojoj sobi dok je Rupnikovo umjetničko djelo visjelo na zidu iza pape.
Jedino su isusovci odrješito reagirali. Marko Rupnik otpušten je 15. lipnja 2023. iz Družbe Isusove zato što je, “usprkos zabrani, putovao u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku gdje je radio na umjetničkim djelima”, a zabranu je bio dobio zbog optužbi za svetogrđa, orgije, silovanja i navođenja na spolne čine, pa i protunaravne, više časnih sestara, zlorabu sakramenata te duševno, seksualno i duhovničko nasilje. Iako je propis i praksa da se u takvim slučajevima svećeniku oduzimaju sve ovlasti svetog Reda, on je ostao svećenik.
Dapače, Koparska biskupija ga je u kolovozu 2023. primila u svoj kler. Također, premda su se diljem svijeta njegovi mozaici kao svetogrdni i iz poštovanja prema žrtvama zlostavljanja micali iz posvećenih prostora, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, pa i Vatikanu – nisu. Naposljetku je papa Franjo ukinuo zastaru zločina za koje se Rupnika optuživalo kako bi omogućio suđenje, ali to se dogodilo tek 27. listopada 2023., nakon višemjesečne medijske buke.
U travnju je kardinal Victor Manuel Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, potvrdio za katolički portal The Pillar da se za slučaj razmatraju samo kanonisti izvan rimske i kurijske orbite te da je, iako je svjestan kritika zbog kašnjenja u suđenju, u konačnici više zabrinut za odabir najvjerodostojnijih mogućih sudaca. “Uvijek će postojati sumnje za one koji žele misliti loše, ali pokušavamo ponuditi sva moguća jamstva.”
Fernández je 3. srpnja na konferenciji za novinare rekao da su suci za slučaj odabrani te da je panel “sastavljen od sudaca koji su svi neovisni i izvan dikasterija”.
“Htjelo se, ako je moguće, eliminirati ideju da Dikasterij za doktrinu vjere ili Sveta Stolica imaju ikakav interes ili da su pod pritiskom. Izabrani su ljudi koji ne bi izazvali nikakvu sumnju”, izjavio je Fernández.
Papa Lav XIV. nije javno komentirao situaciju otkako je preuzeo dužnost u svibnju. Međutim, u lipnju su Rupnikova umjetnička djela tiho uklonjena sa svih vatikanskih platformi, piše Jutarnji ist.
/desk/
