Ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju podržava 59 posto građana, pokazuju najnoviji podaci Balkan Barometra, koji je jučer u Bruxellesu predstavilo Vijeće za regionalnu suradnju (RCC), a donosi Forbes BiH.
To znači da se šest od deset ispitanika izjasnilo za članstvo, dok je 31 posto ostalo neutralno, što ukazuje na određenu dozu opreza i skepticizma. Negativan stav prema ulasku izrazilo je 9 posto građana.
Na razini cijelog Zapadnog Balkana, europsku integraciju podržava 64 posto stanovništva.
„Ovo je najveća razina podrške ikada zabilježena“, izjavio je Amer Kapetanović na predstavljanju izvješća Balkan Barometar 2025., ističući da se ovo istraživanje provodi više od desetljeća i prati raspoloženje građana u regiji.
Što građanima znači članstvo u EU
Građani Bosne i Hercegovine članstvo u Europskoj uniji najviše doživljavaju kao osobnu priliku za bolji život, a ne kao politički ili institucionalni projekt. Prema rezultatima, za većinu ljudi u BiH, EU prvenstveno znači mogućnost da se slobodno radi ili studira u državama članicama, što navodi gotovo polovica ispitanih. Sloboda putovanja je druga najvažnija korist koju građani vide u članstvu, pa je tako više od trećine ispitanika izjavilo da bi im EU olakšala kretanje i dostupnost prema drugim zemljama.
Značajan broj građana očekuje da bi ulazak u EU donio i određeni ekonomski napredak, prije svega kroz bolji standard i više prilika, ali ova očekivanja nisu dominantna kao u nekim drugim zemljama regije. Manji dio ispitanih članstvo povezuje sa socijalnom zaštitom i sličnim benefitima, što pokazuje da građani BiH u EU manje vide institucionalne ili sustavne prednosti, a više konkretne i osobne mogućnosti.
Negativan stav prema EU postoji, ali je relativno ograničen. Oko desetine građana smatra da članstvo ne bi donijelo ništa dobro. Ukupno gledano, ljudi u BiH EU doživljavaju pragmatično, više kao šansu za mobilnost i individualni napredak nego kao jamstvo političkih reformi ili socijalne sigurnosti.
Najveće povjerenje u vjerske zajednice, vojsku i EU
Kapetanović je prilikom predstavljanja rezultata istaknuo da nalazima Balkan Barometra možemo prići i s dozom optimizma i s dozom zabrinutosti. Građani Zapadnog Balkana, kako je naveo, među najvećim izazovima vide rast cijena i opću ekonomsku situaciju, a odmah zatim korupciju, političku nestabilnost, nezaposlenost i sve izraženiji odlazak kvalificiranih ljudi iz regije. Ipak, ohrabruje činjenica da čak 64 posto ispitanih vjeruje da regionalna suradnja može poboljšati ekonomske prilike.
Kapetanović je posebno naglasio da su, zahvaljujući zajedničkim naporima, ostvareni vidljivi pomaci u suradnji između država, izdvajajući kao primjere Crnu Goru i Albaniju koje, prema njegovim riječima, bilježe značajan napredak na europskom putu. U fokusu je bila i razina povjerenja u institucije, a istraživanje pokazuje da se najveće povjerenje i dalje poklanja vjerskim zajednicama, vojsci i Europskoj uniji. Nasuprot tome, političke stranke, parlamenti i sudovi uživaju vrlo nizak stupanj povjerenja, što, kako je upozorio, treba shvatiti kao ozbiljan signal.
Balkan Barometar, u kojem je ove godine sudjelovalo oko 6.000 građana, donosi i analizu percepcije poslovne zajednice.
Dvije trećine poslovnih ljudi, točnije 66 posto, smatra da omogućavanje putovanja unutar regije samo uz osobnu iskaznicu donosi konkretne koristi za tvrtke, što je rast od šest postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu. Ukidanje roaminga, prema 39 posto ispitanih iz poslovnog sektora, smanjilo je njihove troškove u regiji, dok 35 posto navodi da im je isto donijelo uštede i u komunikaciji s državama Europske unije. Nedostatak radne snage ostaje jedno od ključnih ograničenja za rast biznisa i na skali od jedan do deset ocijenjen je prosječnom ocjenom 6,8.
