Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, za N1 Hrvatska komentirao je najavu ostavke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i stanje u Srbiji.
“Kad govorimo o kriznim trenucima u BiH, doista nema nestašica kriza. Država praktički od svog početka prije 31 godinu prolazi kroz različite intenzitete različitih kriza tako da je ovaj posljednji događaj sa Schmidtom zapravo samo još jedan moment u kojem je vrijedno propitati kako i na koji način ne samo funkcionira Bosna i Hercegovina, nego što će se u zemlji događati u idućim mjesecima”, rekao je.
Picula je dodao da će se vidjeti hoće li odlazak Schmidta doprinijeti ili smirivanju situacije, u što osobno ne vjeruje, ili će se otvoriti još jedno mjesto s povratno negativnim utjecajem na politička zbivanja u toj zemlji. “Schmidt tijekom svog mandata nije uvijek uživao podršku nekih utjecajnijih članica EU-a pa je ovaj, kako svi govore, američki pritisak da on ode, ne vjerujem da će rezultirati nekim osobitim intenzitetom diplomatske aktivnosti što se tiče EU”, naglasio je.
Europska unija, kaže, ima pravo sugerirati tko bi trebao biti novi čovjek Ureda visokog predstavnika. “Ne želim zvučati cinično, ali očito postoje jače ovlasti od bonskih ovlasti koje koristi Ured visokog predstavnika. Washingtonske ovlasti u ovom su trenu puno jače”, istaknuo je.
Schmidt je, dodao je, konzumirao ovlasti koje su mu pripadale po dužnosti. “S njim se radilo o povratku aktivnije uloge međunarodne zajednice u BiH, nakon jedne preduge apstinencije tijekom koje je država postala nefunkcionalna”, rekao je Picula i dodao da iako je koristio bonske ovlasti, period mandata Schmidta obilježio je razvoj domaćih pravosudnih institucija pri čemu su sudovi, kaže, krenuli odlučnije djelovati u zaštiti ustavnog i pravnog poretka BiH. Poručio je da se “notorni Milorad Dodik ima razloga veseliti odlasku takvog jednog političara”.
Ured visokog predstavnika, kazao je, jedini su “mišići” koje međunarodna zajednica ima u BiH. Govoreći o Schmidtovom nasljedniku, Picula je naglasio da bi ga idućeg mjeseca trebalo izabrati Vijeće za provedbu mira, u kojem sjede predstavnici brojnih zemalja. “U pozadini će se svašta događati, ali novo ime još se ne nazire”, naglasio je.
Dodao je da se paralelno sa pritiskom sa Schmidtom, događa i projekt Južne plinske interkonekcije koji je i direktna posljedica američke intervencije, naglašavajući da administracija predsjednika Donalda Trumpa političke interese oblikuje na temelju ekonomskih interesa. “Amerikanci ovdje pokazuju svoj politički rukopis”, naglasio je.
Naglasio je da smatra da će se u izbornoj godini političari okrenuti međusobnim sukobima, u kojima će prva žrtva biti građani, a onda i napredak prema početku pregovora s EU o punopravnom članstvu BiH.
Komentirajući Srbiju, naglasio je da je politika unutar Europske unije u modu traženja kako i na koji način reagirati prema zemlji čije vodstvo već godinama ne rješava probleme na europskom putu, podsjećajući da je Srbija otvorila zadnje pregovaračko poglavlje prije četiri godine. Od onda, kaže, može se reći da zemlja ne stagnira nego i nazaduje.
“Mrdićeve zakone”, koji su izglasani u siječnju u Srbiji, dodaje, Picula zove “Vučićevim zakonima”. “Teško je zamisliti da u režimu kakav je u Srbiji, tako nešto izglasa a da predsjednik države nije u potpunosti upućen. Tada je vjerojatno Vučić ispitivao do koje granice može nametati svoju političku volju Bruxellesu usprkos. To je ipak izazvalo jednu ozbiljnu reakciju i najavljeno je da se sredstva neće isplaćivati dok se ne objavi pravorijek Venecijanske komisije”, rekao je i dodao da u EU još uvijek ima onih koji su spremni Beogradu “progledati kroz prste”, bez obzira na to što Aleksandar Vučić radio. Kad je riječ o novcu europskih poreznih obveznika, smatra, ova situacija ne može trajati.
Jedini instrument kojim se Vučićevom Beogradu može poslati ozbiljna poruka jest, kaže, uskrata sredstava.
“Jezik ekonomije je onaj koji može i mora upozoriti Srbiju da je riječ o odnosim ne samo sa jednim prostorom koji se bazira na nekim temeljnim vrijednostima, nego je to glavni srpski gospodarski partner. Nisam siguran da vlast to želi čuti na način na koji bi to htjeli u Bruxellesu”, rekao je.
Na kraju je komentirao pitanje nadležnosti između DORH-a i EPPO-a. “Zbog činjenice da su neki u Hrvatskoj poželjeli umjesto vrijednosti EU manipulirati sredstvima EU, došli smo u situaciju da je EPPO vrlo zaposlen u našoj zemlji u proteklih nekoliko godina. To je važna institucija i dobro je da postoji. Rezultat ovog sporenja nije nevažan. Čini mi se da stav Komisije je vrlo jasan, da li će ga Europski sud ponoviti, vidjet ćemo vrlo brzo”, zaključio je Picula u razgovoru za N1 Hrvatska.
/Desk/
