Nedžad Pirić, stručnjak za digitalizaciju, za Forbes BiH analizira podatke Indeksa digitalnog gospodarstva i društva Zapadnog Balkana (DESI WB6), dajući uvid u ključne činjenice vezane uz digitalne vještine, infrastrukturu, transformaciju poduzeća i digitalizaciju javnih usluga u BiH u odnosu na zemlje regije i EU.
Dok zemlje Zapadnog Balkana ubrzano jačaju digitalne kapacitete, Bosna i Hercegovina se suočava s brojnim izazovima koji je mogu zadržati na začelju europske digitalne transformacije ili joj, uz prave poteze, omogućiti da iskoristi svoj puni potencijal i uhvati korak s regijom i Europskom unijom. Upravo zato je neophodno mjeriti gdje se trenutno nalazimo te koliko smo blizu ili daleko od standarda koji oblikuju digitalnu budućnost.
Za usporedbu razine digitalnog gospodarstva u Bosni i Hercegovini korišteni su podaci Indeksa digitalnog gospodarstva i društva Zapadnog Balkana (DESI WB6) za 2024. godinu, objavljeni u kolovozu 2025. godine. DESI (Digital Economy and Society Index) predstavlja ključni instrument za praćenje napretka digitalnog gospodarstva država Europske unije i prati napredak kroz četiri ključne dimenzije: digitalne vještine, digitalnu infrastrukturu, digitalnu transformaciju poduzeća i digitalizaciju javnih usluga.
Zaostajanje u osnovnim digitalnim kompetencijama
U dimenziji digitalnih vještina, Bosna i Hercegovina pokazuje solidne performanse. Korištenje interneta dosegnulo je 82% u 2024. godini, što je vrlo blizu prosjeka WB6 koji iznosi 85%. Međutim, Bosna i Hercegovina značajno zaostaje u osnovnim digitalnim kompetencijama. Samo 30% pojedinaca posjeduje osnovne digitalne vještine u 2024. godini, što znači da sedam od deset građana BiH nema osnovne digitalne vještine. BiH neznatno zaostaje za regionalnim prosjekom od 32%, ali je gotovo dvostruko iza europskog standarda od 56%. Situacija je još nepovoljnija kada je riječ o iznadprosječnim digitalnim vještinama koje posjeduje samo 7% stanovništva, u usporedbi s 9% u WB6 i 27% u EU. Navedeni podaci jasno ukazuju na to da je korištenje interneta široko rasprostranjeno, ali da se BiH suočava s ozbiljnim izazovima u razvoju osnovnih i naprednih digitalnih vještina, što svakako predstavlja ključnu prepreku za digitalnu transformaciju.
Osnovne vještine kreiranja digitalnog sadržaja posjeduje 57 posto pojedinaca u BiH
S pozitivnije strane, 57% pojedinaca u BiH je u 2024. godini posjedovalo osnovne vještine kreiranja digitalnog sadržaja, što je u potpunosti usklađeno s prosjekom WB6. Udio ICT stručnjaka u ukupnoj zaposlenosti u 2024. godini iznosio je 2%, što je ispod regionalnog prosjeka od 3% i EU prosjeka od 5%. Diplomirani ICT stručnjaci činili su 5% svih diplomiranih u 2024. godini, što odgovara prosjeku EU, ali je i nešto ispod prosjeka WB6 koji iznosi 7%. Pokazatelji sugeriraju da, iako BiH bilježi dobre rezultate u kreiranju digitalnog sadržaja, postoji potreba za daljnjim jačanjem ICT kadrova.
Infrastrukturni jaz
Razvoj digitalne infrastrukture Bosne i Hercegovine pokazuje napredak, ali i dalje znatno zaostaje za zemljama regije. Ukupna upotreba interneta dosegnula je 82% kućanstava u 2024. godini, ali je i dalje ispod prosjeka WB6 od 88% i prosjeka EU od 93%. Fiksna širokopojasna infrastruktura predstavlja značajne izazove. Pokrivenost mrežom vrlo visokog kapaciteta (VHCN) u 2024. godini posjedovalo je samo 47% kućanstava, u usporedbi s prosjekom WB6 od 68% i prosjekom EU od 79%. Ovakav rezultat pozicionira BiH daleko iza regionalnih lidera poput Kosova (95% pokrivenosti) i Crne Gore (79%). Posebno zabrinjava i vrlo niska pokrivenost optičkim kabelom (FTTP), koju u 2024. godini koristi samo 28% kućanstava, dok je prosjek WB6 dvostruko veći i iznosi 57%, dok je u EU prosjek 64%. Navedene razlike izravno utječu na sve segmente života i rada, kako građana tako i poslovnog sektora u BiH.
Usvajanje usluga širokopojasnog interneta velike brzine i dalje je ograničeno, s obzirom na to da su samo 24% pretplata na fiksni širokopojasni internet bile brzine od najmanje 100 Mbps u 2024. godini – značajno ispod regionalnog prosjeka od 40% i prosjeka EU od 66%. Navedeni rezultati su nepovoljni u usporedbi s Kosovom (84%), Crnom Gorom (63%) i Srbijom (50%). Kao i u ostatku regije, korištenje širokopojasnog interneta od 1 Gbps praktički je nepostojeće i iznosi 0%. Navedeni pokazatelji jasno ukazuju na to da Bosna i Hercegovina znatno zaostaje u usvajanju brzih širokopojasnih veza, što predstavlja ozbiljno ograničenje za daljnji digitalni razvoj i konkurentnost.
Pokrivenost mobilnim širokopojasnim internetom u BiH dosegnula je 81% u prošloj godini, približavajući se prosjeku WB6 od 84%, ali zaostajemo za EU prosjekom od 90%. Obeshrabruje činjenica da Bosna i Hercegovina još uvijek nema pokrivenost 5G mrežom, a spektar u ključnim 5G opsezima još uvijek nije dodijeljen. Planirano je da se natječaj provede do kraja 2026. godine, što Bosnu i Hercegovinu ostavlja daleko iza regije, gdje države poput Crne Gore imaju 85% pokrivenosti 5G mrežom, a Sjeverna Makedonija 76%. Sve ovo ukazuje na to da, unatoč solidnoj pokrivenosti mobilnim širokopojasnim internetom, kašnjenje u implementaciji 5G tehnologije značajno usporava tehnološki napredak Bosne i Hercegovine u odnosu na susjedne zemlje.
Solidni rezultati u digitalizaciji poslovanja
Bosna i Hercegovina ostvaruje solidne rezultate u digitalizaciji poslovanja, uz evidentan prostor za daljnja unapređenja. U 2024. godini, 43% malih i srednjih poduzeća doseglo je osnovnu razinu digitalnog intenziteta, što odgovara prosjeku WB6, ali je značajno ispod prosjeka u EU koji iznosi 58%. Elektroničku razmjenu informacija usvojilo je 24% poduzeća, pri čemu regionalni prosjek iznosi 25%, a EU 42%. Korištenje društvenih mreža u poduzećima ostalo je izuzetno slabo, sa samo 15% poduzeća, dok prosjek u WB6 i EU iznosi 26% i 31%. Unatoč pojedinim usklađenostima s regionalnim prosjecima, navedeni pokazatelj jasno ukazuje na posebno izraženu slabost u kojoj BiH još uvijek sporije usvaja ključne digitalne alate u poslovanju, što ograničava konkurentnost njezinog poslovnog sektora.
Usvajanje analitike podataka poraslo je na 30% poduzeća u 2024. godini, što je gotovo jednako prosjeku WB6 i EU koji iznose 31%, odnosno 32%. Korištenje cloud tehnologije dosegnulo je 18%, iako je i dalje ispod regionalnog prosjeka od 26%. Usvajanje umjetne inteligencije iznosilo je 5%, što se podudara s prosjekom WB6 i vrlo je blizu europskog prosjeka od 7%. Sveukupno, 39% poduzeća koristilo je barem jedno od sljedećeg: umjetnu inteligenciju, cloud ili analitiku podataka, približavajući se regionalnom prosjeku od 40%.
Kritična slabost je usvajanje e-fakturiranja, gdje je samo 17% poduzeća koristilo elektroničke račune u 2024. godini, znatno ispod prosjeka WB6 od 41% i prosjeka EU od 38%. Nedovoljna upotreba elektroničkih računa svrstava Bosnu i Hercegovinu na posljednje mjesto u regiji po ovom pokazatelju, što ukazuje na značajne nedostatke u digitalizaciji poslovnih procesa.
Ohrabruje rast upotrebe e-trgovine
Suprotno tome, ohrabruje rast upotrebe e-trgovine. U prošloj godini, 23% poduzeća prodavalo je proizvode ili usluge online, što je više i od prosjeka WB6 (21%) i prosjeka EU (19%). Ukupni promet ostvaren putem e-trgovine iznosio je 9%, znatno iznad regionalnog prosjeka od 6%, ali i dalje ispod prosjeka EU od 12%. Unatoč zaostatku za EU standardima, rezultati ukazuju na to da u domeni e-trgovine Bosna i Hercegovina postiže odlične rezultate i pokazuje veliki potencijal za daljnji rast.
Bosna i Hercegovina pokazuje umjerene, ali vidljive pomake u digitalnim javnim uslugama, uz prepoznatljive snage u određenim tehničkim pokazateljima, ali i značajnim slabostima u stvarnom korištenju od strane građana. Udio korisnika e-uprave je 35%, ali je još uvijek značajno ispod prosjeka WB6 od 43% i daleko iza prosjeka EU od 75%. Ukupno gledajući, iako postoji evidentan napredak, podaci jasno naglašavaju potrebu za dodatnim mjerama za povećanje angažmana građana.
Digitalne javne usluge za građane, ocijenjene na ljestvici od 0 do 100 bodova, ostvarile su 50 bodova – nešto iznad prosjeka WB6 od 48 bodova, ali i dalje ispod prosjeka EU, koji iznosi 79 bodova. S druge strane, digitalne javne usluge za poduzeća postigle su 59 bodova, što je neznatno ispod regionalnog prosjeka od 60 i značajno ispod prosjeka EU koji iznosi 85 bodova. Ukupno gledano, rezultati pokazuju da digitalne javne usluge u BiH napreduju, ali i dalje ostaju daleko ispod europske razine kvalitete i dostupnosti.
Unaprijed popunjeni obrasci – Svijetla točka
Bosna i Hercegovina pokazuje zapažene rezultate u određenim tehničkim segmentima. Unaprijed popunjeni obrasci su u 2024. godini postigli impresivnih 78 bodova, što je znatno iznad prosjeka WB6 od 60 i čak premašuje prosjek EU od 71 boda. Time je ostvaren najbolji rezultat u regiji za navedeni pokazatelj. Prilagođenost mobilnim uređajima postigla je vrlo visokih 88 bodova, značajno iznad regionalnog prosjeka od 85 bodova. Iako i dalje zaostaje za prosjekom EU od 95 bodova, rezultat potvrđuje iznadprosječne performanse i demonstrira značajan potencijal za daljnji napredak.
Međutim, transparentnost u pružanju usluga dosegnula je samo 28 bodova – značajno ispod regionalnog prosjeka od 36 i daleko iza prosjeka EU od 67 bodova. Iako je korisnička podrška postigla relativno solidna 52 boda, što je gotovo u rangu regionalnog prosjeka od 54 boda, ovaj rezultat i dalje ostaje znatno ispod standarda EU, gdje prosjek doseže 86 bodova. Ovi pokazatelji jasno potvrđuju da Bosna i Hercegovina, unatoč pomacima, još uvijek zaostaje za europskim standardima u kvaliteti digitalnih javnih usluga.
Potencijal i izazovi
Kritični nedostatak je potpuno odsustvo funkcionalnog sustava koji građanima omogućuje pregled ili upravljanje svojim elektroničkim zdravstvenim kartonima. Rezultat je ocjena “nula”, što Bosnu i Hercegovinu pozicionira na zadnje mjesto po ovom pokazatelju u regiji, u usporedbi sa Srbijom (84), Crnom Gorom (74) i Sjevernom Makedonijom (73). Navedeni rezultat nedvosmisleno potvrđuje ozbiljnu strukturnu zaostalost u digitalizaciji zdravstva te naglašava hitnu potrebu za reformama koje bi smanjile izraženi digitalni jaz u odnosu na zemlje regije.
Može se zaključiti da pozicioniranje Bosne i Hercegovine na digitalnoj mapi Zapadnog Balkana više nije samo pitanje tehnološkog napretka, već dugoročne ekonomske održivosti i regionalne konkurentnosti. Prezentirani rezultati mjerenja digitalne spremnosti pokazuju da BiH ima potencijal, ali i značajne izazove koji zahtijevaju hitno i koordinirano djelovanje. Mjerenja poput DESI indeksa nisu samo statistika, već kompas koji pokazuje gdje se BiH nalazi na putu digitalne transformacije. Brzina i odlučnost u rješavanju izazova odredit će hoće li BiH ostati na marginama ili postati ravnopravan sudionik europske digitalne budućnosti.
