Neobična studija Europske središnje banke (ESB) naglasila je važnost gotovine u kriznim situacijama. Neke vlade čak preporučuju koliko bi je trebalo imati kod kuće.
Analitičari Europske središnje banke (ESB) Francesca Faella i Alejandro Zamora-Pérez u studiji pod naslovom „Ostanite mirni i čuvajte gotovinu” analizirali su četiri krize koje su posljednjih godina pogodile Europu i utjecale na potražnju za gotovinom, piše Forbes.
Radi se o pandemiji koronavirusa, ruskoj invaziji na Ukrajinu koja je započela u veljači 2022., velikom kvaru električne mreže na Iberijskom poluotoku u travnju ove godine te grčkoj dužničkoj krizi prije desetljeća.
Kako ističu, korisnost gotovine „značajno raste kada je stabilnost ugrožena – bez obzira na specifičnu prirodu ili geografski opseg samog šoka, kao i na razinu digitalizacije”.
Različite reakcije u različitim krizama
Tijekom pandemije došlo je do trajnog preventivnog gomilanja gotovine zbog produljene neizvjesnosti u javnozdravstvenom izvanrednom stanju.
Ruski napad na Ukrajinu izazvao je nagli porast potražnje u državama blizu ratne zone. Zabilježeno je povećanje broja podizanja gotovine u Estoniji, Latviji, Litvi, Slovačkoj i Finskoj, a procjenjuje se da je nakon početka rata iz banaka podignuto dodatnih 211 milijuna eura – najviše u prva tri tjedna. „Tako dugotrajan rast potražnje za fizičkim novčanicama posebno je iznenađujući s obzirom na to da su baltičke i sjevernoeuropske zemlje inače vrlo digitalizirane i snažno oslonjene na bezgotovinske sustave plaćanja”, pišu autori, dodajući da je povećan broj podizanja zabilježen i u Njemačkoj te Austriji.
Nestanak struje na Iberijskom poluotoku pokazao je da je gotovina nezamjenjiv način plaćanja kada digitalna infrastruktura zakaže. Istodobno je i važan instrument za smirivanje javnosti: broj podizanja povećao se čak i u područjima koja nisu bila pogođena, iako su tamo digitalni sustavi normalno funkcionirali.
Grčka dužnička kriza izazvala je ponavljajuće valove pojačane potražnje tijekom dugotrajnih financijskih potresa i političkih napetosti.
„U trenucima akutnog stresa javnost se često okreće fizičkom novcu kao pouzdanom sredstvu za očuvanje vrijednosti i otpornom sredstvu plaćanja, što naglašava njegovu ključnu ulogu”, pišu autori studije.
Pouzdana, opipljiva, privatna
Analiza pokazuje da gotovina nudi stabilnu nominalnu vrijednost, trenutačan pristup i privatnost. Njezinu privlačnost pojačava njezina opipljiva priroda, koja pruža osjećaj sigurnosti i kontrole, kao i funkcionalnost bez internetske veze, ključna u slučaju prekida digitalnih sustava.
Na taj način stvara „raspršenu mrežu likvidnosti za zajednicu europodručja kada centralizirani sustavi zakažu – značajku koju u sustavima temeljenima isključivo na digitalnim plaćanjima nije moguće replicirati”, navodi se u studiji.
Kad država savjetuje: Čuvajte gotovinu
Autori dodaju da navedeni nalazi podupiru sve veće razumijevanje vlasti da je gotovina ključni dio nacionalne pripravnosti na krizne situacije.
„Središnje banke, ministarstva financija i agencije za civilnu zaštitu u više država sada preporučuju da kućanstva drže višednevnu zalihu gotovine za nužne kupnje. Primjerice, vlasti u Nizozemskoj, Austriji i Finskoj savjetuju čuvanje iznosa od otprilike 70 do 100 eura po članu kućanstva ili iznosa dostatnog za pokrivanje osnovnih potreba tijekom otprilike 72 sata”, navode.
Ključna učinkovita i robusna opskrba
Studija prema autorima potvrđuje da je i dalje presudno da središnje banke i privatni sektor osiguraju učinkovitu i robusnu opskrbu gotovinom, uključujući odgovarajuće zalihe i fleksibilne planove za neprekidno poslovanje.
Dodaju da infrastruktura i strateške rezerve moraju biti spremne na nepredvidive skokove potražnje. „Tako se osigurava da gotovina, kao jedina obveza središnje banke koja je izravno dostupna svima, može ispunjavati svoju ulogu – ne samo u svakodnevnim transakcijama, već i kao temeljni stup gospodarske stabilnosti i povjerenja javnosti, osobito kada je to najpotrebnije. Ti su imperativi priznati u strategiji Eurosustava za gotovinu, čiji je cilj zajamčiti stalnu raspoloživost, dostupnost i prihvaćenost gotovine u europodručju.”
