Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network zatražili su povlačenje prijedloga zakona iz hitne procedure u Parlamentu FBiH, upozoravajući da zakon šteti interesima građana i omogućava netransparentnu dodjelu projekta privatnom investitoru bez iskustva, bez studije izvedivosti i natječaja.
“Analizom predloženih izmjena Zakona Federacije Bosne i Hercegovine o priključenju na južni plin, cjevovodu koji se planira dovesti plin iz hrvatskog LNG terminala Krk u Bosnu i Hercegovinu – izmjene su podnesene u hitnom postupku, ali naša analiza otkriva da sadrži velike promjene koje bi prekršile nekoliko zakona, masovno povećale troškove projekta i prepustile ključne odluke netransparentnim pregovorima između vlade Federacije i predloženog investitora, AAFS-a. Tvrtku predstavljaju bliski suradnici Donalda Trumpa, a njezina prava vlasništva ostaju nepoznata javnosti. Osnovana je u studenom 2025. i nema iskustva u relevantnim sektorima, što je podiglo crvene zastave na rizike od korupcije”, navodi se.
Zaključke ove analize zbog koje se protive ovakvom zakonskom rješenju za izgradnju plinovoda možete pročitati: OVDJE
“Radi se o prijedlogu Zakona koji nije u skladu s Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući zbog zaštite javnog interesa”, izjavila je Nina Kreševljaković iz Aarhus Centra. Po njezinim riječima, “u ovom Zakonu ključna prava i obveze investitora ostaju nedefinirane i prepuštene naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne tvrtke, što predstavlja ozbiljan pravni i financijski rizik za FBiH”.
“Beskičmenjaci koji upravljaju našom državom se ponašaju kao vazali diktatora sa zapada i prepuštaju energetski suverenitet BiH u ruke privatne tvrtke koju su uspostavili Trumpovi trabanti i koja je pod izravnim nadzorom dokazano nepredvidive Trumpove desničarske administracije”, rekao je Denis Žiško iz Aarhus centra.
Predložene izmjene predviđaju da umjesto javnog BH-GAS-a posao u potpunosti preuzme američka tvrtka AAFS i da se BiH poveže na hrvatski plinski sustav i terminal LNG na Krku.
Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network rekla je kako “Vlada FBiH do danas nije izašla s izračunom koliko bi ‘plinofikacija’ FBiH mogla koštati građane, niti zašto se federalna tvrtka BH Gas zamjenjuje s privatnim investitorom koji je tek nedavno osnovao tvrtku za potrebe ovog posla i nema nikakvog iskustva u radu s izgradnjom plinske infrastrukture”.
Parlament FBiH treba uskoro razmatrati zakon, a nakon toga slijedi usuglašavanje međudržavnog sporazuma na razini BiH, te potpisivanje na samitu u Dubrovniku.
Sastanak na vrhu Inicijative triju mora održava se krajem travnja u Dubrovniku, gdje se očekuju i predstavnici američke administracije.
/Desk/
