Europa obiluje nekim od najpoznatijih turističkih odredišta na svijetu, ali boravak na tom kontinentu često dolazi uz visoku cijenu, zbog čega putnici sve pažljivije uspoređuju troškove. Kao koristan orijentir u tome može poslužiti Eurostatov indeks razine cijena za restorane i hotele, piše Forbes BiH.
Prosjek Europske unije postavljen je na vrijednost 100. To znači da, ako restorani i hoteli u prosjeku u EU koštaju 100 eura, indeks pokazuje koliko bi ista košarica usluga koštala u svakoj pojedinačnoj zemlji. Vrijednost iznad 100 znači da je odredište skuplje od prosjeka EU, dok vrijednost ispod 100 ukazuje na niže cijene. Riječ je o indeksu, a ne o stvarnom iznosu, pa služi isključivo kao usporedni pokazatelj.
Najskuplja Švicarska, najjeftinija Sjeverna Makedonija
Prema najnovijim podacima Eurostata, Švicarska je najskuplja zemlja za restorane i hotele među 37 europskih država, dok je najjeftinija Sjeverna Makedonija.
Standardna košarica tih usluga u Švicarskoj košta 171 euro, što je 71 posto više od prosjeka EU. Sjeverna Makedonija je najpovoljnija s cijenama koje su 50 posto ispod prosjeka EU (indeks 50). Crna Gora je također značajno ispod prosjeka s indeksom 66, dok u Bosni i Hercegovini ista košarica usluga iznosi 75 eura.
Stanje u Europskoj uniji: Danska na vrhu, Bugarska na dnu
Među državama članicama EU, Danska je najskuplja. Standardna košarica u ovoj zemlji košta 148 eura (48 posto iznad prosjeka). Bugarska je najjeftinija članica EU s iznosom košarice od 53 eura.
Hrvatska se nalazi nešto ispod prosjeka EU, točnije na razini od 95 posto. Ispod nje, odnosno s jeftinijim obrocima i smještajem, nalaze se:
- Poljska (92%)
- Slovačka (91%)
- Slovenija (90%)
- Grčka (86%)
- Španjolska (84%)
- Portugal (76%)
- Bosna i Hercegovina (75%)
- Srbija (68%)
Zašto su razlike tako velike?
Kristóf Gyódi sa Sveučilišta u Varšavi ističe da su troškovi rada ključni čimbenik. Budući da je ugostiteljski sektor izrazito radno intenzivan, razlike u plaćama izravno se odražavaju na cijene. Dodatni faktori uključuju cijene energetika, komunalije, stope PDV-a i cijene poslovnih nekretnina.
Pristupačnost nasuprot cijenama
Važno je napomenuti da ovaj indeks ne mjeri stvarnu pristupačnost za lokalno stanovništvo jer ne uzima u obzir visinu dohotka. Osobe s višim prihodima (npr. u Skandinaviji) lakše podnose visoke cijene u vlastitoj zemlji nego stanovnici siromašnijih zemalja niže cijene u svojoj domovini.
Međutim, za putnike su ove razlike presudne. Turisti iz bogatijih zemalja uživaju veliku kupovnu moć na Balkanu ili u istočnoj Europi. Na kraju, udruženje HOTREC poručuje da je putnicima najvažniji odnos cijene i kvalitete. Kada cijene rastu brže od kupovne moći, putnici krate boravke ili biraju povoljnija odredišta.
