Prije nekoliko dana diljem svijeta munjevito se proširila vijest da je najistaknutiji ruski oporbeni političar Aleksej Navaljni (1974. -2024.) ubijen neurotoksinom epibatidinom pri čemu su ključnu ulogu u otkriću igrali britanski znanstvenici iz Porton Downa. Nije to prvi put da se Porton Down spominje u kontekstu dešifriranja otrova koje službena Rusija koristi protiv svojih neprijatelja, piše Jutarnji list.
Podsjetimo, znanstvenici iz Porton Downa 2018. godine otkrili su da su bivši dvostruki ruski špijun Sergej Skripalj i njegova kći Julija otrovani nervnim otrovom novičokom.
Porton Down je kampus za znanost i obrambenu tehnologiju u blizini Salisburyja, a u njemu se nalaze dvije institucije britanske vlade: Laboratorij za obrambenu znanost i tehnologiju Ministarstva obrane (DSTL) i Agencija za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) koja bi se trebala premjestiti na novu lokaciju.
Kontroverzni laboratorij
Porton Down slovi kao jedan od najtajnovitijih i najkontroverznijih laboratorija u Velikoj Britaniji. Utemeljen je 1916. godine kako bi se Velika Britanija zaštitila od njemačkih kemijskih napada, ali i razvila vlastito oružje. Rani pokusi bili su usmjereni na klor i iperit, no nakon završetka Prvog svjetskog rata intenzitet eksperimenata se smanjio. Kada je krajem 1930-ih Njemačka ponovno počela zveckati oružjem, strah od kemijskog napada doveo je do ponovnog eksperimentiranja.
Nakon što je 1945. godine Njemačka kapitulirala, Britanci su pohitali istražiti dokumente nacističkih znanstvenika. Posebno ih je zanimao zloglasni Ciklon B, koji su nacisti koristili u koncentracijskim logorima, ali i nova generacija smrtonosnih otrova koji su napadali ljudski živčani sustav. Britanski stručnjaci pomno su pratili suđenje u Nürnbergu kako bi saznali detalje o nacističkim istraživanjima. No, sve to iziskivalo je i opsežna istraživanja na ljudima.
Sudionicima u eksperimentima, koji su vrlo često bili vojnici željni zarade, uglavnom se govorilo da je riječ o istraživanjima obične prehlade. Kada bi nešto krenulo po zlu, svjedoci su u strahu šutjeli desetljećima. Da su u Porton Downu provode tajni, opasni i nedozvoljeni eksperimenti nad ljudima, šuškalo se desetljećima, no početkom 2000-tih istina, kada je vođena post mortem istraga o smrti Ronalda Maddisona (1933.-1953.), istina je počela izlaziti u javnost.
Plaćeni eksperiment
Ronald Maddison bio je dvadesetogodišnji aviomehaničar koji je svojoj djevojci želio kupiti prsten i zaprositi je. Stoga se s petoricom kolega iz RAF-a (britansko ratno zrakoplovstvo) prijavio za plaćeni eksperiment u zgradi broj 11 u Porton Downu, Mladići su ušli dobro raspoloženi, nesvjesni da će biti izloženi djelovanju nervnog plina sarina. Bili su odjeveni u standardne vojne uniforme i svi su imali respiratore.
Četvrti po redu, Maddison je bio izložen dozi od 200 miligrama bojnog otrova sarina. Ubrzo je priznao je kako se osjeća vrlo čudno i ubrzano se znojio. Izveli su ga van, skinuli respirator i kontaminiranu odjeću. No, mladi vojnik se i dalje znojio, a njegovo lice je postalo sivo. Otežano je disao, ruke su mu se tresle i nije više čuo. Hitno je prebačen u bolnicu gdje je u strašnim mukama preminuo nakon nekoliko sati.
Tragični slučaj mladoga Ronalda Maddisona, desetljećima nepoznat britanskoj javnosti, opisan je u knjizi “Secret Science: A Century of Poison Warfare and Human Experiments” (Tajna znanost: stoljeće ratovanja otrovima i eksperimenata na ljudima) koju je 2015. godine objavio povjesničar Ulf Schmidt, tada profesor na Sveučilištu Kent, a nakon Brexita profesor na Sveučilištu u Hamburgu. Ta je knjiga pokazala da je od 1939. do 1989. godine u više od 750 tajnih eksperimenata vođenih u Porton Downu bilo uključeno 22.000 britanskih vojnika koji su kao su pokusni kunići bili izlagani biološkim i kemijskim napadima, a da to uopće nisu znali.
Čak 1300 pokusa
U opasnim eksperimentima često su sudjelovali i sami znanstvenici i tehničari u Porton Downu. „ Moje istraživanje s kolegama u Porton Downu otkrilo je da je između 1941. i 1989. osoblje sudjelovalo u više od 1300 eksperimenata sa 78 različitih kemijskih i bioloških tvari. To je uključivalo visokotoksične nervne otrove poput tabuna i sumpornog iperita. U kasnijim desetljećima, samotestiranje osoblja usredotočilo se na preventivne terapije za napade živčanim otrovima pri čemu su se koristili lijekovi poput pralidoksima”, napisao je prije nekoliko dana na portalu Conversation dr. Thomas Keegan sa Sveučilišta Lancaster koji se dugo bavio istraživanjima povijesti Porton Downa.
Lorena Sopêna/contactophoto/profimedia/Lorena Sopêna/contactophoto/profimedia
Nisu samo vojnici i djelatnici Porton Downa bili sudionici opasnih eksperimenata nego i obični građani. Primjerice, 26. srpnja 1963. godine, koji je u povijesti ostao zabilježen po razornom potresu u Skoplju, u londonskoj podzemnoj željeznici izveden je tajni vojni pokus čiji je cilj bio simulirati potencijalni katastrofični događaj: napad antraksom u zatvorenom javnom prostoru.
Sredinom dana, britanski su znanstvenici kroz prozor vlaka, koji je u londonskoj podzemnoj željeznici, raspršili kutijicu s prahom. Bile su to spore bakterije Bacillus globigii, za koju se tada vjerovalo da je bezopasna. No, riječ je zapravo o patogenu koji može biti okidač za trovanje hranom, upale očiju i sepsu. Tako su stotine Londončana različitog uzrasta sudjelovali u jednoj od najvećih simulacija napada biološkim oružjem, a da toga nisu bili ni svjesni. Nekoliko dana kasnije, znanstvenici su na Camdenu, 16 kilometara udaljenom od mjesta gdje su bačena kutijica s opasnim prahom, detektirali spore bakterije Bacillus globigii koje su se proširile kroz ventilacijski sustav u podzemnoj željeznici.
Znanstvenici u Porton Downu više ne eksperimentiraju na sebi i dobrovoljcima, no postoji zabrinutost oko sigurnosnog standarda, posebice u svjetlu najavljenog preustroja tajanstvenog istraživačkog kompleksa. Kako je Guardianu dojavio visoko pozicionirani zviždač, reorganizacija je ozbiljno narušila moral i naštetila radu na kritičnoj znanosti koja je važna za nacionalnu sigurnost. Zviždač je izrazio zabrinutost u javnom interesu da je Laboratorij za obrambenu znanost i tehnologiju (DSTL) ostavljen u paralizirajućem „limbu” zbog promjena.
