Prema novom istraživanju Zaklade Adenauer, bitna je razlika u gledištima došljaka i rođenih Nijemaca i kod rata u Ukrajini i o Židovima i o homoseksualcima… Doduše, od uspona desnice strahuju svi.
Čini se kako desni ekstremizam u Njemačkoj više zabrinjava osobe bez migracijskog podrijetla nego useljenike i njihove izravne potomke. To pokazuju rezultati aktualnog istraživanja po nalogu Zaklade Konrad Adenauer bliske CDU-u o suživotu u useljeničkom društvu. Razlike između Nijemaca sa i bez stranih korijena postoje i u pogledu stava prema ruskoj invaziji Ukrajine te antisemitskim predrasudama i podozrivosti prema homoseksualcima., prenosi Deutsche Welle teskt dpa.
Reprezentativno istraživanje je provedeno od početka listopada 2024. do kraja siječnja ove godine i diljem čitave Njemačke je ispitano oko 3.000 osoba. Među njima je bilo 1.007 “rođenih” Nijemaca te 1.003 osoba sa doseljeničkim porijeklom, bilo da su same rođene u inozemstvu ili imaju barem jednog roditelja iz inozemstva.
Gotovo je apsurdno kako uspon ekstremne desnice više zabrinjava same Nijemce nego došljake i njihove potomke.
Već na osnovno pitanje “Bojim se uspona ekstremne desnice u Njemačkoj” postoji razlika, a čak i od toga nešto više strahuju rođeni Nijemci– 74 posto (46 posto “u potpunosti”, a 28 posto “uglavnom”) i 66 posto građana ove zemlje s migracijskim porijeklom. Među onima koji žive u Njemačkoj, ali nemaju državljanstvo je taj strah još manji: 55 posto.
Od osoba stranog porijekla najviše se uspona ekstremne desnice boje osobe s korijenima u Turskoj i Rusiji, znatno manje je osoba porijeklom iz Poljske.
Rusija (ni)je kriva
Drastična je razlika u mišljenju kako je Rusija glavni krivac rata u Ukrajini: to je mišljenje 58% “domaćih” i samo 39% osoba s migracijskim porijeklom.
I kod antisemitizma je razlika velika: sa provokativnim stavom „Židovima se ne može vjerovati“ se slaže svaki deseti ispitani stranac i devet posto Nijemaca s migracijskim porijeklom. Među Nijemcima bez useljeničke povijesti je to samo četiri posto.
Kako se može očekivati, takav antisemitizam je osobito izražen među osobama porijeklom iz Turske (26 posto), a taj udio je čak narastao od prošlog ispitivanja 2015. kad je bio 18 posto. Znanstvenici tu vjeruju kako je razlog tome najprije novi rat u Pojasu Gaze gdje se prosvjedi i po policijskim statistikama i previše često sad svodi na potpuni antisemitizam.
Netrpeljivost prema osobama židovske vjere je natprosječno raširen i među tkzv. Spätaussiedler, pripadnicima njemačke etničke manjine u SSSR-u i na istoku Europe koji su tek nakon Drugog svjetskog rata došli u Njemačku: nepovjerenje prema Židovima tamo gaji 18 posto upitanih.
Odbijanje homoseksualaca
Autoricu studije „Useljeničko društvo u promjeni“ Sabine Pokorny, također je zanimalo i kako useljenici gledaju na homoseksualnost. Među „domaćim” Nijemcima je netrpeljivost prema homoseksualnosti još jedva prisutna, ali među došljacima i njihovim potomcima je nešto manja nego u prošlom ispitivanju, ali je i dalje 18 odnosno 19 posto. Tako se samo sedam posto Nijemaca složilo sa stavom kako “ne žele homoseksualne prijatelje”, ali otprilike četvrtina muslimanki i muslimana te pravoslavnih kršćana.
Sve u svemu, na a pitanje: „Živite li rado u Njemačkoj?“ u svim skupinama preko 90 posto upitanih odgovara potvrdno. Doduše, taj postotak je nešto blago pao u usporedbi s istraživanjem iz 2015.
Zanimljivi su i odgovori na pitanje “osjećate li da se prema vama u Njemačkoj odnosi s poštovanjem”: u to je uvjereno 37 posto Nijemaca bez migracijske povijesti, a čak 39 posto došljaka i njihovih potomaka na to pitanje odgovaraju „da, uvijek”. Objašnjenje bi moglo biti i usporedba kako se prema njima odnosi u zemljama porijekla.
No, loša vijest je usporedba sa istraživanjem iz 2015. kao je čak 56 posto ispitanika imalo dojam da ih se uvijek tretira s poštovanjem, zaključuje dpa.
/Desk/
