Predsjedniku SNSD-a i bivše predsjedniku RS-a, Miloradu Dodiku, u petak. 1. svibnja na privatnom američkom, bapstičkom Sveučilištu ‘Judson’ uručeno je priznanje za ” odvažnost potrebnu za liderstvo i posvećenost nacionalnom suverenitetu i demokratskim principima”.
Sa Sveučilišta su ranije istaknuli kako se “nagrada dodjeljuje liderima koji pokazuju odlučnost i spremnost kako bi ostali dosljedni svojim uvjerenjima te čvrsto stajali u obrani demokratskih vrijednosti”.
Ovo je još jedan rezultat lobista RS-a u SAD-u na promociji Dodika i njegove politike, prvenstveno bivšeg američkog guvernera i demokrate, Amerikanca srpskih korijena, osuđenog za korupciju, Roda Blagojevicha. Njega je potom američki predsjednik Donald Trump u prvom predsjedničkom mandatu pomilovao te mu je zatvorska kazna umanjena, a on se potom priklonio republikanskoj stranci. Blagojevicheva tvrtka registrirana je kao ‘strani agent’ zbog njegovog angažmana u lobiranju za Dodika i RS. Sam Blagojevich nazočio je uručenju priznanja Dodiku.
ABC7 Chicago izvješćuje kako “Sveučilište Elgin nagrađuje bivšeg predsjednika iz Europe, osuđenog za poricanje genocida, što je izazvalo prosvjede”. Navodi kako je Dodik prošle godine smijenjen s dužnosti predsjednika RS-a te navodi kako “Sveučilište tvrdi da priznanje ne znači podršku jer je dodijelilo prvu nagradu za demokraciju europskom čelniku, kojem je zabranjeno bavljenje politikom nakon što je osuđen za poricanje ratnog genocida”.
ABC7 Chicago podsjeća kako nagrada dolazi nakon što je Dodik prošle godine smijenjen s dužnosti i zabranjeno mu je bavljenje politikom šest godina nakon što je osuđen za poricanje genocida u srpnju 1995. koji se dogodio tijekom rata u BiH i unatoč pozivima da se njemu ne dodijeli ta nagrada i otkaže događaj.
Bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, srpsko-američki lobist koji je sada lobist za Republiku Srpsku, bio je govornik dok sveučilište stoji iza svoje odluke.
„Zalagao se za samoupravu, za slobodu vjeroispovijesti, za poštovanje kršćanske vjere bez progona ili ograničenja“, rekao je Blagojevich.
„Želimo posjetiti svaki dio svijeta kako bismo doveli sve te različite govornike, bili oni kontroverzni ili ne, jer ih želimo dovesti ovdje, ne samo kako bismo prikupili novac za naše školske stipendije, već želimo da zajednica i kampus mogu međusobno komunicirati“, rekao je Mark Vargas iz Foruma svjetskih lidera.
Vargas je nadalje rekao da je otvoren za razgovor s prosvjednicima, a istovremeno poštuje njihovo pravo na prosvjed.
Mediji poput Fox32 Chicago live, dodjelu priznanja Dodiku nazvao je “kontroverznim događajem”, a Rodu Blagojevichu, bivšem guverneru Illinoisa, saveznoj američkoj državi gdje se sveučilište i nalazi, postavio je i izravna pitanja o tome.
Dodik: Genocid propaganda NATO-a
Američki Daily Herald piše kako je, na pitanje o tome što se dogodilo u Srebrenici, “sigurnom području” u istočnoj BiH u srpnju 1995. godine, gdje su snage bosanskih Srba, prema navodima, ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, Dodik zanijekao kako je riječ o genocidu, rekavši da se “zločini događali protiv muslimana, kao i protiv Srba i protiv Hrvata”.
“Svi najistaknutiji znanstvenici iz područja genocida i akademika rekli su da genocid nije počinjen”, rekao je. “To je bila propaganda NATO-a.”
“Nikad nisam imao mržnju prema nikome”, rekao je. “Uvijek sam volio svoj narod i poštovao druge.”
Daily Herald piše kako je, “govoreći preko prevoditelja u kapeli Herrick na kampusu kršćanskog koledža, Dodik je često davao prkosan ton, rekavši kako nije pošteno da srpski političari i srpska vojska snose krivnju za ono što se dogodilo”.
Ovim povodom Dodik je sudjelovao i na Forumu svjetskih lidera ‘Zalaganje za demokraciju’, gdje je bio jedan od gostiju.
Mark Vargas s Univerziteta ‘Judson’ na prijemu održanom uoči svečanog uručenja nagrade ‘World Leaders Forum’ u Chicagu kako je “Milorad Dodik pokazao koliko napora, vjere i osobne žrtve zahtijeva borba za demokratske principe”.
“Ovo je prvi put kako se ova nagrada dodjeljuje jednom svjetskom lideru u ime demokracije, a predsjednik Dodik je svojim djelovanjem pokazao koliko posvećenosti zahtijeva očuvanje demokratskih vrijednosti”, rekao je Vargas, čiju izjavu je prenijela agencija SRNA.
“Srbi iz Republike Srpske, u vremenu velikih promjena, ostaju dosljedni onome što jesu – slobodni ljudi koji znaju što brane i zašto to čine”, kazao je ovom prilikom Dodik.
Rekao je kako je na Sveučilištu ‘Judson’ imao priliku razgovarati “o vrijednostima koje su ga oblikovale, o odgovornosti koju nosi liderstvo” te o “borbi kako bi narod Republike Srpske sam odlučivao o svojoj sudbini”.
“Govorio sam o obitelji, vjeri i tradiciji, kao i o temeljima koji nas određuju, ali i o suvremenim izazovima u kojima se brane demokracija i pravo naroda kako bi bio svoj”, objavio je Dodik na društvenoj mreži X. Naveo je kako upravo iz tih vrijednosti proizlazi i njegova podrška politici predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
“Vjerujem kako uspjeh takve politike znači svijet u kojem se poštuju sloboda, suverenitet i pravo naroda kako bi odlučivao o sebi”, poručio je Dodik, koji, za podsjetiti je, često ističe i kontradiktoran stav – kako je ruski napad i agresija na Ukrajinu – bila “potrebna i opravdana”.
Dodik je kazao kako ovo priznanje posvećuje svojoj preminuloj majci, srpskom narodu i RS-u. Istaknuo je kako “dolazi iz Republike Srpske koja je mala, ali ponosna politička i državna zajednica”.
“Dolazim iz naroda koji je u prošlom stoljeću ratovao 17 godina, naroda koji je u tom istom stoljeću pretrpio više od 20 godina sankcija s različitih strana”, naveo je Dodik.
Podsjetimo da su neke od tih sankcija uvele i SAD, kao i da je NATO-ovo bombardiranje RS-a, poznato pod kodnim imenom Operacija Namjerna sila, bila je NATO-ova zračna kampanja s ciljem onesposobljavanja vojnog arsenala bosanskih Srba u ratu u BiH. U operaciji koja je trajala od 30. 8. do 14. 9. 1995., sudjelovalo je osam savezničkih država, obavljeno je 3.515 letova i izbačeno je 1026 bombi. Operacija je prisilila čelnike bosanskih Srba da prestanu s opsadom Sarajeva i dovela ih za pregovarački stol.
Dodik je rekao kako će dio novčanog iznosa nagrade za liderstvo i zalaganje za demokraciju, koju mu je uručio Univerzitet ‘Judson’, donirati Srpskoj pravoslavnoj crkvi u SAD-u, a dio sredstava želi usmjeriti i fondaciji Univerziteta “Judson” u gradu Elginu, koja pomaže školovanje studenata slabijeg imovinskog stanja.
Reakcije i prosvjedi u SAD-u
Zbog gostovanja Milorada Dodika na Univerzitetu ‘Judson’ u Chicagu, kao i organizacije događaja ‘World Leaders Forum’, na kojem mu je dodijeljena nagrada za demokraciju, prosvjedovalo je nešto više od 30 članova i aktivista nevladinih organizacija iz Sjedinjenih Američkih Država JednaBiH, JaBiH i MidwestBiH.
Na transparentima sudionika prosvjeda bilo je ispisano: “Univerzitet Judson je prodao Isusa Krista srpskom lobiju pružajući gostoprimstvo dvojici kriminalaca i negatora genocida Miloradu Dodiku i Rodu Blagojevichu”.
U zajedničkom priopćenju organizacije su navele kako smatraju neprihvatljivim održavanje događaja na kojem sudjeluje političar čije djelovanje godinama izaziva ozbiljne kontroverze u Bosni i Hercegovini, uključujući optužbe za podrivanje državnih institucija i negiranje genocida.
Istaknule su kako takvi nastupi doprinose relativizaciji političke odgovornosti i šalju problematične poruke međunarodnoj javnosti.
Ograničavanje pristupa sudionicima
Dodatno su izrazile zabrinutost zbog navoda kako su pojedinim građanima, koji su ranije kupili ulaznice, iste naknadno otkazane uz obrazloženje ograničenog kapaciteta, dok su istodobno oglašavana nova slobodna mjesta.
Prema njihovim riječima, takva praksa otvara ozbiljna pitanja transparentnosti i mogućeg selektivnog pristupa sudionicima.
“Ova očigledna kontradikcija budi ozbiljnu sumnju kako je riječ o ciljanoj selekciji i uklanjanju pojedinaca koji bi mogli postavljati legitimna pitanja o političkoj odgovornosti, antiustavnom djelovanju i kontinuiranom narušavanju Daytonskog mirovnog sporazuma”, naveli su.
U priopćenju se dodaje kako ovakvi postupci mogu predstavljati narušavanje principa slobode govora i prava na javno propitivanje, posebno jer se događaj održava u okviru obrazovne institucije koja bi trebala biti prostor otvorenog dijaloga i razmjene mišljenja.
Organizacije upozoravaju i na širi kontekst, ističući kako ovakvi događaji mogu doprinijeti normalizaciji spornih političkih narativa na međunarodnoj sceni.
/Desk/
