Otkako su objavljeni detalji o strateškoj suradnji hrvatske robotaksi kompanije s američkim Uberom i kineskom tvrtkom Pony.AI, otvorilo se nekoliko pitanja na koja javnost traži odgovor.
Premda predstavnici Vernea – suosnivač Mate Rimac, CEO Marko Pejković i CTO Adriano Mudri – nisu bili dostupni za razgovor, Jutarnji je iz Vernea neslužbeno doznao više detalja o projektu.
Prije svega, ono što je najviše zanimalo hrvatsku javnost jest kako će se Uberova investicija odraziti na razvoj Verneova dosadašnjeg projekta robotaksija. Najkraći odgovor na to jest da – neće nikako.
Naime, suradnja Vernea s Uberom i Pony.AI-jem nije dio projekta EU i financijski je ta faza u potpunosti odvojena od projekta razvoja novih vozila i infrastrukture koji se sufinancira iz fondova EU.
Kako smo već pisali u Jutarnjem, Uber ovdje nastupa kao investitor u Verne i pruža pristup svojoj globalnoj platformi na kojoj će biti dostupna Verneova vozila, a Pony.AI osigurava sustav za autonomnu vožnju. Robotaksiji će, naravno, biti dostupni i izravno u aplikaciji Verne.
Kako doznajemo iz hrvatske tvrtke, ova faza uvrštena je u razvoj projekta zbog sigurnosti te su za nju osigurali potpuno privatno financiranje. Verne kroz tu fazu planira komercijalno lansirati uslugu korištenjem postojećih vozila, ali uz prisutnost sigurnosnog operatera u vozilu.
Takav je pristup uobičajen u razvojnom ciklusu robotaksi kompanija i koristile su ga i one danas najuspješnije tvrtke, kao što je Waymo. Takvim se pristupom osigurava optimalna razina sigurnosti, javnost se postupno navikava na samovozeće automobile te se postupno dokazuje kako su sigurni i za putnike i za sve ostale sudionike u prometu.
Prema neslužbenim informacijama iz Vernea, iduća faza bit će prelazak na potpuno autonomni model u kojem više neće biti sigurnosnog operatera u autu. Vremenski okvir za to još nije poznat.
Tu dolazimo do sljedećeg pitanja koje se postavljalo – što će biti s Verneovim vozilima, dvosjedima koji su bili predstavljeni javnosti i koji su specifično dizajnirani kao robotaksiji.
Prema našim saznanjima, plan ostaje isti: trebali bi ući u promet u toj spomenutoj drugoj fazi jer su ti auti i predviđeni za vožnju bez sigurnosnog operatera.
Nadalje, kada bude završen proces istraživanja i razvoja, trebala bi početi serijska proizvodnja Verneovih robotaksi vozila u tvornici u Lučkom.
Kako nam je rečeno iz hrvatske kompanije, sva sredstva koja su dodijeljena Verneu kroz Mehanizam za oporavak i otpornost korištena su za razvoj, testiranje i operativne pripreme finalnog sustava u skladu s odobrenim fazama projekta. Verne je dosad iz fondova EU povukao ukupno 89,7 milijuna eura.
Istodobno, od privatnih investitora prikupili su više od 100 milijuna eura, u što nije uračunata ova najnovija investicijska runda. Koliko ona iznosi? To nismo uspjeli doznati, jedino što su nam otkrili iz Vernea jest da će ovo ulaganje “višestruko povećati” ukupni iznos privatnih sredstava.
Još jedno važno pitanje koje se povuklo jest što se dogodilo sa sustavom autonomne vožnje Mobileye, koji je Verne bio kupio od te izraelske tvrtke i koristio za testiranja po Zagrebu.
Kako nam je objašnjeno, Verne je od samog početka naglašavao da ne razvija vlastiti sustav autonomne vožnje, nego da od početka gradi model koji se oslanja na integraciju provjerenih tehnoloških rješenja partnera. Razlog za to je krajnje logičan: troškovi razvoja sustava autonomne vožnje mjere se u milijardama eura, a koliko je takav pothvat kompleksan i bez ikakve garancije za uspjeh, dovoljno govori činjenica da su pojedine kompanije spržile milijarde dolara i postigle jedno veliko ništa – Cruise je investirao više od 16,5 milijardi dolara, Argo oko 3,6 milijardi…
U tom kontekstu Verne je bio uspostavio suradnju s jednim od lidera u sektoru, Mobileyem, čiji su autonomni sustav intenzivno testirali s ciljem provjere mogućnosti u stvarnim uvjetima na zagrebačkim cestama (imali smo priliku voziti se u jednom od testnih vozila i malo je reći da smo bili oduševljeni).
Iz Vernea otkrivaju da su u stvarnim uvjetima testirali i sustave još četiri proizvođača, među kojima je bio i Pony.AI. Nakon inicijalnih testiranja sustav Pony.AI-ja dodatno je testiran u Zagrebu te je naposljetku odabran kao onaj koji najbolje odgovara trenutačnim tehničkim, operativnim i vremenskim zahtjevima projekta.
Ključno za Verne bilo je to što vjeruju da taj izbor osigurava najviše standarde sigurnosti za korisnike i brzu implementaciju na tržištu.
Naposljetku, tu su i brojke: Ponyjev sustav autonomne vožnje dosad je autonomno odvozio više od 55 milijuna kilometara, a presudno je i to što je taj sustav prošao i fazu testiranja i prilagodbe u Zagrebu, u kojoj je prešao više od 40.000 kilometara.
Iz Vernea naglašavaju da će usluga biti spremna za komercijalno pokretanje s putnicima tek nakon svih testiranja i certificiranja od strane neovisnog tijela iz EU.
Što se tiče pitanja koja će vozila na kraju biti na ulicama kao Verneovi robotaksiji, u početnoj fazi planiraju komercijalno lansirati uslugu korištenjem postojećih vozila Arcfox Alpha T5, i to uz sigurnosnog operatera u vozilu.
Iz domaće tvrtke napominju da to vozilo ne predstavlja konačni model robotaksija, nego trenutačnu fazu u procesu pripreme i pružanja usluge.
Ta faza služi kao validacija i priprema za prelazak na potpuno autonomni model jer Verneovo vozilo nije predviđeno za vožnju uz prisutnost nadzornog operatera. Kada se stvore uvjeti, na ulice će izaći Verneovi autonomni dvosjedi.
Naposljetku, neprestano se postavlja pitanje rokova – precizan odgovor na to, nažalost, nismo dobili, ali doznali smo iz Vernea da će građani Zagreba “vrlo brzo” imati priliku iskusiti prvu komercijalnu robotaksi uslugu u Europi.
Oni koji žele biti među prvima mogu se već sada prijaviti na listu čekanja na Verneovoj web stranici.
