Izvješće tvrtke Anthropic analizira kako ljudi i tvrtke koriste AI asistenta Claudea, koristeći veliki uzorak anonimiziranih razgovora, piše euronews.
Unatoč raširenom strahu da će umjetna inteligencija (AI) zamijeniti radna mjesta, studija AI tvrtke Anthropic sugerira da ova tehnologija trenutno pomaže radnicima umjesto da ukida poslove.
Iako zabrinutost oko zapošljavanja postoji, istraživanje je složenije jer je utvrđeno da AI preoblikuje poslove na različite načine, ovisno o ulozi. To predstavlja kontrast u odnosu na prijašnje izjave izvršnog direktora Darija Amodeija da bi AI mogao izbrisati polovicu svih početničkih (entry-level) uredskih poslova.
Umjesto da se usredotoči samo na učestalost korištenja AI-ja, izvješće je pomnije ispitalo kakve joj se vrste zadataka zadaju i s kolikim uspjehom, uvodeći skup mjera koje autori nazivaju “ekonomskim primitivima”.
Ove mjere ispituju vrste zadataka za koje ljudi koriste AI, težinu tih zadataka, razinu obrazovanja potrebnu za razumijevanje korisnikova zahtjeva i odgovora AI-ja, razinu autonomije koja se daje AI-ju te pouzdanost kojom ona izvršava zadatak.
Autori navode da su ovi pokazatelji namijenjeni pružanju “novog prozora za razumijevanje utjecaja AI-ja na gospodarstvo”.
Studija je pokazala da se u 49 posto poslova AI sada može koristiti u barem četvrtini uključenih zadataka, što je porast od 13 posto u odnosu na početak 2025. godine. Izvješće je analiziralo kako su ljudi i tvrtke koristili Anthropicovog asistenta Claudea u studenom 2025., na uzorku od dva milijuna anonimiziranih stvarnih razgovora.
Korištenje ostaje neujednačeno po poslovima i gospodarstvima
Prema izvješću, korištenje Claudea koncentrirano je na određene zadatke, od kojih se većina odnosi na programiranje.
Sveukupno, AI se najčešće koristi za zadatke koji zahtijevaju više razine obrazovanja od prosjeka u gospodarstvu, poput zahtjeva za razvoj softvera. Ne utječe AI na sve uredske poslove na isti način; tehnologija može i povećati (upskill) i smanjiti (deskill) razinu vještina radnika.
“Kod nekih zanimanja AI uklanja zadatke koji zahtijevaju najviše vještina, kod drugih one koji zahtijevaju najmanje”, navodi se u izvješću.
Izvješće također ističe geografske razlike. Zemlje s višim prihodima češće koriste AI, i to više za poslovne i osobne zadatke. Zemlje s nižim prihodima pokazuju veći udio korištenja u obrazovne svrhe.
Iako poslovni zadaci čine najveći udio u korištenju Claudea, obrazovna uporaba najviša je u zemljama s nižim bruto domaćim proizvodom (BDP) po glavi stanovnika. Nasuprot tome, bogatije zemlje pokazuju više razine osobne upotrebe.
Razumijevanje načina korištenja AI-ja je “važno”
Istraživači su također ispitali koriste li ljudi Claudea za potpunu automatizaciju zadatka ili za “nadogradnju” (augmentation) svog rada.
Automatizacija obično uključuje zadavanje zadatka AI-ju da ga dovrši uz malo interakcije, poput prevođenja teksta. Nadogradnja uključuje suradnju, poput zajedničkog sastavljanja i revidiranja dokumenta.
Na Claudeovoj stranici, 52 posto poslovnih razgovora uključivalo je nadograđene zadatke. Taj je udio pao za pet posto u odnosu na siječanj prošle godine.
Izvješće je također utvrdilo da su složeniji zadaci obično manje pouzdani. Kako zadaci postaju duži ili teži, stopa uspješnosti Claudea pada, što smanjuje količinu vremena koju ljudi u konačnici uštede.
Ranije procjene pretpostavljale su da su AI zadaci uspješni kad god se tehnologija koristi. Uzimajući u obzir pogreške i potrebu za ljudskom provjerom i ispravkom, izvješće je došlo do opreznijih zaključaka o porastu produktivnosti.
“Claude se bori sa složenijim zadacima: kako se povećava vrijeme koje bi čovjeku trebalo za obavljanje zadatka, Claudeova stopa uspješnosti pada”, primijetili su autori.
Ovo je četvrto izdanje Anthropicovog ekonomskog indeksa koji prati integraciju AI-ja u rad te potencijalne učinke na poslove i produktivnost. Autori tvrde da je razumijevanje načina na koji se AI koristi jednako važno kao i mjerenje širine njezina usvajanja.
