U predvorju hotela na otoku Hong Kong, robot za dostavu zaustavlja se ispred jednog od dizala dok se vrata otvaraju i gost izlazi. Robot čeka, a zatim uredno ulazi unutra.
Taj pokret izgleda jednostavno, ali nije. Kako bi radio u prometnom hotelu u vlasništvu međunarodnog lanca, robot mora navigirati zgradom koja ne usporava zbog njega. Ljudi mu često staju na put, a on mora biti sposoban odvesti se dizalom na točan kat i potom pronaći pravu sobu.
Tvrtka koja stoji iza robota, Yunji, kineska je tehnološka tvrtka s kopna koja planira iskoristiti Hong Kong kao odskočnu dasku za uspješnu inozemnu ekspanziju.
“Cilj nam je postići uspjeh s našim proizvodom u Hong Kongu, a zatim se širiti prema van”, kaže potpredsjednik tvrtke, Xie Yunpeng.
Hong Kong postaje sve važniji kineskim tehnološkim tvrtkama kao mjesto za prikupljanje novca, testiranje proizvoda s međunarodnim klijentima i izgradnju vjerodostojnosti za širenje na inozemna tržišta. To je važno jer su SAD i europske nacije postale sumnjičavije prema takvim kineskim tvrtkama. Pod nazivom “kineski rizik” (China risk), države strahuju od špijunaže pod vodstvom države i pretjerane kineske dominacije u svojim tehnološkim sektorima.
Za tehnološke tvrtke iz kontinentalne Kine to znači da teže dolaze do kapitala, kupaca i povjerenja na nekim međunarodnim tržištima. Stoga se umjesto toga prvo okreću Hong Kongu.
Prošle godine broj tvrtki iz kontinentalne Kine koje su izišle na Hongkonšku burzu porastao je na 76, u usporedbi s 30 u 2024. godini, što je porast od 153%, prema izvješću računovodstvenog diva PricewaterhouseCoopers.
Invest Hong Kong, agencija za promicanje ulaganja u toj posebnoj administrativnoj regiji, također je izvijestila o porastu broja kineskih tvrtki kojima je pomogla u osnivanju ili širenju na tom teritoriju, pri čemu su inovacije i tehnologija među najvećim sektorima.
Xiaomeng Lu, direktorica u političkoj konzultantskoj kući Eurasia Group, kaže da se kineske tehnološke tvrtke “sele u Hong Kong” radi primarnog uvrštenja dionica jer “geopolitički nepovoljni vjetrovi gase njihove snove” o izlasku na burzu u New Yorku.
“Ovih je dana Hong Kong njihova najbolja nada da privuku globalne investitore i pozicioniraju se kao igrači koji nisu potpuno ograničeni granicama tržišta kopnene Kine”, dodaje ona.
U međuvremenu, Wendy Chang iz Instituta Mercator za kineske studije (think tank sa sjedištem u Njemačkoj), kaže da se Hong Kong “oblikuje kao poveznica s vanjskim svijetom za kineske tvrtke”, s politikama za ubrzanje izlaska na burzu i pomoć tvrtkama s kopna da uspostave poslovanje u gradu.
Ovaj pojačani fokus na Hong Kong dolazi u trenutku kada kineska vlada u Pekingu teži tome da zemlja postigne veću “tehnološku samostalnost”. Značajno smanjenje potrebe za stranom opremom i softverom sada je u središtu njezine ekonomske politike, posebno u pogledu umjetne inteligencije i poluvodiča.
To je ključni fokus novog 15. petogodišnjeg plana zemlje, koji tehnologiju ne vidi samo kao gospodarski, već i kao strateški prioritet s obzirom na napetosti sa SAD-om.
U tom kontekstu, “strateška vrijednost Hong Konga za visokotehnološke kineske tvrtke je porasla”, kaže Paul Triolo, partner u globalnoj poslovnoj konzultantskoj kući DGA Group.
Alicia Garcia-Herrero, glavna ekonomistica za Aziju i Pacifik u francuskoj investicijskoj banci Natixis, kaže da Hong Kong nudi kineskim tvrtkama mjesto gdje mogu pokazati da mogu zadovoljiti međunarodne standarde gradeći povjerenje kod globalnih investitora i klijenata.
Za Yunji to znači dokazivanje da njihovi roboti mogu raditi u stvarnim međunarodnim okruženjima. Tvrtka, koja gradi uslužne robote za hotele, bolnice i tvornice, uvrštena je na burzu u Hong Kongu u listopadu prošle godine, nastojeći proširiti bazu investitora izvan kopna.
MiningLamp Technology, kineska softverska tvrtka za AI, otvorila je svoj ured u Hong Kongu istog mjeseca. Njezin osnivač, Wu Minghui, naziva Hong Kong “postajom za prijenos usklađenosti podataka”, gdje kineske tvrtke poput njegove mogu testirati kako upravljati prekograničnim protokom podataka i izgraditi procese usklađenosti prije prelaska na druga tržišta.
No, čak i ako je tvrtka s kopna uspješna u Hong Kongu, i dalje se može suočiti s preprekama u inozemstvu. Vlade u SAD-u i Europi pooštrile su provjere nacionalne sigurnosti kineskih ulaganja i tehnologije, navodeći zabrinutost oko pristupa podacima i kritične infrastrukture. Neke zemlje, poput SAD-a i UK-a, također su poduzele korake za ograničavanje ili postupno izbacivanje kineskih dobavljača iz telekomunikacijskih mreža.
Zapadne nacije također imaju šire brige o upravljanju i transparentnosti kineskih tvrtki. Skandal s Luckin Coffee ostaje opomena za mnoge međunarodne investitore nakon što je ta kineska tvrtka priznala lažiranje prodaje. To je otkriće dovelo do njezina uklanjanja s njujorške burze Nasdaq 2020. godine.
U međuvremenu, Hong Kong više nije privlačan međunarodnim tvrtkama i investitorima kao što je nekad bio. Od masovnih prodemokratskih prosvjeda 2019., vlasti su nametnule sveobuhvatan zakon o nacionalnoj sigurnosti i novo lokalno sigurnosno zakonodavstvo. Deseci aktivista, oporbenih političara i novinara uhićeni su ili zatvoreni. Dužnosnici u Pekingu i Hong Kongu kažu da su mjere bile nužne za vraćanje stabilnosti, dok kritičari tvrde da je to oštro ograničilo političke slobode.
Naposljetku, Triolo ističe da čak i s bazom u Hong Kongu, mnoge kineske tvrtke ostaju vezane pravilima koja postavlja Peking — od kibernetičke sigurnosti i kontrole podataka do zahtjeva za javno dostupnu umjetnu inteligenciju.
“Hong Kong zapravo nije geopolitički štit za takve tvrtke”, kaže on, dodajući da on “samo djelomično ublažava” njihove rizike.
