Pitanje ekonomske snage entiteta u Bosni i Hercegovini jedno je od najčešćih u domaćem javnom prostoru. Iako se često politizira, na njega se može odgovoriti prilično jasno kada se usporede ključni makroekonomski pokazatelji poput BDP-a, proračuna ili javnog duga.
Prema dostupnim podacima, na kraju 2024. godine, Republika Srpska (RS) ostvarila je bruto domaći proizvod (BDP) od 17,1 milijardu KM, dok njezin javni dug iznosi 6,7 milijardi KM. Zaduženost RS-a iznosi 39,18% BDP-a.
S druge strane, prema izvješću Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, FBiH bilježi BDP od 34,4 milijarde KM, a ukupan dug na kraju 2024. godine iznosio je 6,872 milijarde KM, što predstavlja relativnu zaduženost od 20,51% BDP-a.
To znači da RS ima gotovo dvostruko višu zaduženost u odnosu na FBiH.
Struktura duga i zaduženost po glavi stanovnika
Oko 73,5% navedenog duga FBiH odnosi se na vanjske obveze (5,054 milijarde KM), dok je unutarnji dug 1,818 milijardi KM, većinom u obliku dugoročnih vrijednosnih papira i kredita kod komercijalnih banaka. Najveći dio vanjskog duga ugovoren je s međunarodnim financijskim institucijama, uključujući Svjetsku banku, Europsku investicijsku banku i EBRD.
Službeni podaci Ministarstva financija i riznice BiH pokazuju da analiza po glavi stanovnika također ukazuje na jasnu razliku:
U RS-u dug po stanovniku iznosi više od 6.000 KM, a u FBiH dug po stanovniku iznosi oko 3.000 KM.
Ovo dodatno potvrđuje da je RS u relativnom smislu dvostruko zaduženija od Federacije BiH.
Visoka zaduženost u RS-u dodatno se komplicira kroz godišnje otplate. Prema podacima, 1,7 milijardi KM kredita stiže na naplatu u 2026. godini, što ozbiljno opterećuje proračun i ugrožava likvidnost. Bez novih zaduženja, servisiranje postojećih obveza postaje otežano, stvarajući tzv. “spiralu zaduživanja”.
Demografski izazovi opterećuju ekonomiju
Demografska struktura RS-a dodatno opterećuje ekonomiju, jer broj umirovljenika (293.000) premašuje broj zaposlenih radnika (289.000). U konačnici, to smanjuje fiskalni kapacitet i dugoročni potencijal rasta.
S druge strane, FBiH je i dalje stabilnija u tom smislu. Federacija broji oko 458.322 umirovljenika, dok broj radnika iznosi 545.018. Prema podacima iz 2025., razlika između broja zaposlenih i umirovljenika u FBiH iznosila je oko 81.661 u korist zaposlenih.
Kada je riječ o migracijama unutar države, FBiH je u 2024. primila 21.678 doseljenih stanovnika, dok je RS zabilježila priljev od 9.919, što ukazuje na potencijal za demografsku stabilizaciju u Federaciji.
Na temelju ovih pokazatelja, jasno je da FBiH trenutno ima povoljniju fiskalnu situaciju i veću ekonomsku snagu. Niža zaduženost i veći BDP omogućuju Federaciji ulaganja u razvoj, infrastrukturu i poboljšanje životnog standarda.
S druge strane, RS mora strateški preispitati svoju ekonomsku politiku kako bi izašla iz zamke visoke zaduženosti i osigurala održiv ekonomski rast. Analiza dostupnih podataka pokazuje da Federacija Bosne i Hercegovine ima jaču ekonomiju od Republike Srpske, ali razlike u ekonomskim modelima oba entiteta donose i specifične izazove, donosi Forbes BiH.
