Roditelji bi trebali težiti tome da djeca mlađa od pet godina ne provode više od jednog sata dnevno pred ekranom, preporučuje se u novom izvješću Ministarstva obrazovanja. Za djecu mlađu od dvije godine savjetuje se potpuno izbjegavanje ekrana, osim u slučaju zajedničkog, interaktivnog korištenja.
No, za mnoge roditelje koji se bore s poslom, kućanskim poslovima i drugom djecom – pa čak i s vlastitim vremenom pred ekranom – ovo se može činiti kao nemoguć i nerealističan zadatak. Dakle, kako upravljati vremenom pred ekranom, zašto ono loše utječe na djecu i koje korake možete poduzeti da ublažite problem?
Što je to “vrijeme pred ekranom” (screen time)?
Termin obuhvaća sve vrste korištenja ekrana, uključujući računala, tablete, mobilne telefone i televizore. Vlada je ranije objavila da oko 98% djece svakodnevno gleda u ekrane do svoje druge godine.
Što mogu učiniti kako bih upravljao vremenom koje moja djeca provode pred ekranom?
Roditelji bi trebali voditi vlastitim primjerom, preporučuju smjernice, jer su dječji mozgovi “poput spužvi – kopirat će vaše navike korištenja ekrana”. Potiče se prisutnost u odnosu s djecom: pokušajte odložiti vlastiti telefon što je više moguće.
Iako je teško pobjeći od ekrana u svakodnevnom životu, važno je pokušati uvesti druge aktivnosti. Pokušajte obroke i spavanje zadržati slobodnima od digitalnih smetnji, na primjer:
- Vrijeme obroka: Zamijenite ekrane pozadinskom glazbom, razgovorom, crtanjem ili igrom poput “Kaladonta” ili “Vidim nešto što ti ne vidiš”.
- Vrijeme za spavanje: Umjesto ekrana zajedno čitajte priče. Pokušajte ugasiti ekrane sat vremena prije spavanja jer oni mogu utjecati na kvalitetu sna.
- Izbjegavajte “pozadinsko gledanje”, posebno tijekom obiteljskog vremena.
Još jedan savjet je tretiranje djece kao ravnopravnih sugovornika čak i dok su bebe, rekla je za BBC Danielle Matthews, profesorica psihologije na Sveučilištu u Sheffieldu. To je način da dobijete dragocjenu interakciju bez trošenja dodatnog vremena. Bilo da se vozite autobusom ili vješate rublje, razgovarajte s njima o tome što radite.
Roditelji bi trebali biti realni i koristiti vlastitu prosudbu, ali zajedničko gledanje i raspravljanje o sadržaju jasno je bolje od samostalnog sjedenja pred ekranom, dodaje Matthews. Mnogi pametni telefoni imaju alate poput mjerača vremena i PIN kodova za ograničavanje aplikacija.
Humanitarna organizacija NSPCC nudi praktične savjete: nadzirite korištenje, unaprijed provjerite sadržaj i izravno razgovarajte s djetetom o sigurnosti.
Kakav je utjecaj previše vremena pred ekranom?
Prema vladinom izvješću, 90% rasta mozga događa se prije pete godine. Velika količina vremena pred ekranom povezana je s negativnim učincima na društveni, emocionalni i jezični razvoj, razvoj mozga, vid, san i zdravu tjelesnu težinu.
Istraživanje “Djeca 2020-ih” pokazalo je da djeca s najviše vremena pred ekranom – oko pet sati dnevno – mogu izgovoriti znatno manje riječi od onih koji su gledali ekrane oko 44 minute dnevno.
Usporavanje tempa i odmak od povezanog svijeta može biti dobro i za mentalno zdravlje roditelja, rekao je profesor Sam Wass za BBC. No, nije svako vrijeme pred ekranom isto. Gledanje sadržaja uz angažiranu odraslu osobu povezano je s boljim kognitivnim razvojem.
“Sve je u ravnoteži. Vrijeme pred ekranom trebalo bi podržavati, a ne zamjenjivati povezanost, razgovor i igru”, kaže Kate Morton s kanala CBeebies.
Je li vrijeme pred ekranom uvijek loše?
Profesor Pasco Fearon, koji je pomogao u izradi smjernica, kaže da povjerenstvo nije htjelo ostaviti dojam da su “ekrani uvijek užasni”. Vrlo male ili umjerene količine, posebno za djecu stariju od dvije godine, ne čine se štetnima.
Neki sadržaji mogu biti i korisni, poput emisije Sesame Street (Ulica Sezam), koja je dizajnirana da bude edukativna. Također, za djecu s posebnim obrazovnim potrebama i invaliditetom (SEND), ekrani mogu biti od koristi za komunikaciju ili smirivanje.
Koji sadržaj odabrati umjesto toga?
Ministarstvo obrazovanja preporučuje da video sadržaj za djecu mlađu od pet godina bude:
- Sporog tempa
- Jednostavan i repetitivan
- Napravljen specifično za njihovu dobnu skupinu
- Sa prepoznatljivom strukturom priče (početak, sredina i kraj)
Sadržaj brzog tempa (poput videa u stilu društvenih mreža) stvara reakciju “bori se ili bježi” u dječjem mozgu, što uzrokuje stres. Programi poput Hey Duggee, Puffin Rock ili Bluey namjerno su mirni i laki za praćenje.
“Ovo je još uvijek prilično nepoznato područje u mnogim aspektima i zauzeli smo preventivni pristup”, zaključila je ministrica obrazovanja Bridget Phillipson.
