U malom selu na sjeveru Bosne i Hercegovine rastu deseci neobičnih vrsta povrća, začinskog bilja i voća, među kojima se ističe paprika koja se smatra najskupljom na svijetu.
Vesna Bošnjak iz Usore za sebe kaže da je prije svega kolekcionarka, a tek onda poljoprivrednica. Na njezinom se imanju mogu pronaći deseci rijetkih i neobičnih biljnih vrsta, među kojima je i Aji Charapita (Aj čarapita), peruanska divlja paprika koja slovi za jednu od najskupljih na svijetu.
„Sada trenutačno skidam zaperke s najskuplje paprike na svijetu – Aji Charapita – to je divlja peruanska paprika sa sitnim žutim plodovima. Evo, ova je već zametnula plod“, kaže Vesna Bošnjak za BHT.
Paprika čiji kilogram vrijedi i do 20.000 dolara
Ova južnoamerička sorta na svjetskom tržištu postiže iznimno visoke cijene.
„Prema američkom tržištu, kilogram suhe Aji Charapite košta oko 20.000 dolara. Ona se isključivo koristi u dekorativne svrhe, konzumira se, naravno, ali se u tim elitnim restoranima koristi upravo tako. Nažalost, ja nemam tržište za nju po toj cijeni, što mi je jako žao, inače ne bih uzgajala ni malinu ni borovnicu“, dodaje Vesna.
Više od 230 sorti rajčice i deseci vrsta paprika
Inače, u njezinim se plastenicima nalaze i brojne sorte rajčice koje nisu uobičajene za Bosnu i Hercegovinu. Marokanska menta, medvjeđa šapa, divovsko volovsko srce i babuškina tajna samo su neke od biljaka koje uzgaja na svom imanju. Sve što proizvede, Vesna i preradi.
Koliko različitih kultura uzgaja, teško joj je i samoj precizno reći.
„Ne znam, ne bih mogla baš sve izbrojati. Paprika ima 70-80 sorti, rajčica sigurno više od 230, ne brojim ih više. Egzotične sorte, volim imati svašta, od začinskog bilja do povrća i voća“, navodi ona.
Proizvodnja prilagođena nedostatku radne snage
Njezino se gospodarstvo nalazi u usorskom naselju Omanjska, iz kojeg su mnogi mladi ljudi otišli u inozemstvo u potrazi za poslom. Upravo zbog nedostatka radne snage, Vesna ne planira širiti proizvodnju.
„Prije je sve ovo bilo pod malinom, četiri duluma (oko 4000 kvadrata) su bila pod malinom, a s obzirom na to da nema radne snage, onda radim onoliko koliko mogu. Dva plastenika, dulum maline, sto grmova borovnice, uz to te sitnice po grmovima i to je to“, kaže Vesna.
Prodaja na kućnom pragu i sajmovima
Proizvodi prvenstveno za potrebe obitelji, a dio proizvoda prodaje na kućnom pragu, na poljoprivrednim sajmovima i putem društvenih mreža. Ipak, ističe da podrška domaćim proizvođačima izostaje.
„Nema seljak nikakvu podršku, ni mi mali ni oni veliki, vrlo malo. Prvo, nismo obeštećeni. Tijekom 2024. i 2025. godine dva su mi plastenika potpuno uništena. Općina nije proglasila ni elementarnu nepogodu, a kamoli da te netko pita treba li kakav vid podrške, tako da nemam što više reći“, objašnjava ona.
Ljubav prema rijetkim sortama jača od svih prepreka
Unatoč brojnim izazovima s kojima se suočavaju domaći proizvođači, Vesna Bošnjak nastavlja raditi ono što najviše voli. U njezinim plastenicima i na otvorenom već sazrijeva novi rod standardnih i rijetkih poljoprivrednih kultura, koje će, kao i prethodnih godina, završiti u njezinim prerađevinama i na stolovima kupaca.
