Pitali smo stručnjake je li “socijalno pušenje” zapravo igranje s vatrom.
Pitanje: Zapalim cigaretu na zabavama, osobito kada drugi to rade. Je li to doista toliko loše za mene?
Prema nekim procjenama, oko 10 posto ljudi u Sjedinjenim Državama smatra se “socijalnim pušačima” koji pale cigaretu samo kada su u društvu drugih. Iako nema mnogo istraživanja o onima koji povremeno “užicaju” cigaretu, poznato je da su cigarete i dalje vodeći uzrok bolesti i smrti koje se mogu spriječiti. Stručnjaci upozoravaju da čak i socijalno pušenje nosi ozbiljne rizike, a osobito se ističe opasnost od razvijanja ovisnosti.
Kako pušenje cigareta utječe na vaše zdravlje?
Pušenje šteti organizmu na dva različita načina. Dr. Michael Blaha, kardiolog i epidemiolog s centra Johns Hopkins, objašnjava da cigarete uzrokuju trenutačno oštećenje pluća i srca, ali i dugoročno povećavaju vjerojatnost razvoja kroničnih stanja.
Čak i samo jedna cigareta dnevno može biti izrazito toksična. Prilikom udisaja dima u tijelo ulazi nikotin uz mnoštvo aditiva koji izgaranjem stvaraju preko 7.000 kemijskih spojeva. Od njih je oko 70 izravno povezano s razvojem karcinoma. Pušenje odmah nadražuje pluća, što dovodi do upale grla i kašlja, te povećava osjetljivost na respiratorne infekcije. S vremenom dolazi do trajnog oštećenja malih zračnih vrećica u plućima, čime osoba postaje ranjivija na bolesti poput emfizema i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB).
Osim respiratornog sustava, čak i povremeni dim podiže krvni tlak, sužava žile i opterećuje srce. Redoviti pušači imaju dvostruko veći rizik od moždanog udara uzrokovanog ugrušcima u usporedbi s nepušačima, a rizik od raka pluća te raka glave i vrata značajno raste.
Pomaže li smanjenje broja cigareta?
Studija objavljena u studenom pokazala je da puko smanjenje broja cigareta, primjerice s pune kutije na pola kutije dnevno, ne smanjuje značajno rizik od teških oboljenja. Nasuprot tome, potpuni prestanak pušenja donosi trenutačno smanjenje rizika, iako su potrebna desetljeća da se organizam vrati na razinu zdravlja nepušača.
Čak i kod onih koji puše vrlo rijetko, rizik od ovisnosti nije jednak nuli. Dr. Nancy Rigotti upozorava da je svaka cigareta “igranje s vatrom”. To je osobito opasno za bivše pušače; dok jedna ili dvije cigarete nakon deset godina apstinencije možda neće odmah narušiti fizičko zdravlje, gotovo je nemoguće za bivšeg ovisnika stati na toj maloj količini i ne vratiti se staroj navici.
Strategije za izbjegavanje iskušenja
Iskušenje je najjače tijekom blagdana i proslava, jer alkohol često pojačava užitak koji pušači osjećaju pri konzumaciji duhana. MacKenzie Peltier s Yalea savjetuje da u takvim situacijama potražite podršku prijatelja koji će vas držati podalje od dima ili da pri ruci imate zamjene poput žvakaćih guma.
Također je korisno osvijestiti motive iza želje za cigaretom. Važno je prepoznati je li potreba za paljenjem cigarete motivirana željom za socijalizacijom ili pokušajem opuštanja zbog tjeskobe u velikim grupama. Razumijevanje tih razloga može dati jasan smjer kako spriječiti recidiv i dugoročno sačuvati zdravlje, piše The New York Times.
